КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ

U povrtnjaku beru se plodovi, a priprema se i jesenska sadnja

U rujnu je vrijeme za sadnju i sjetvu, no prije toga treba pripremiti gredice, savjetuje Jurica Glumpak

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 A83d8ecc6a0f0afbdaf15f3bb8336f34

Svima koji imaju vrt, cvjetnjak, travnjak ili možda samo balkon pun bilja, rujan donosi i dosta posla. Ubiru se plodovi, pripremaju se tlo i biljke za nadolazeće jesenske i zimske dane, ali se i sije i sadi. Vrtovi su puni paprike, rajčica, korabica, patlidžana, graha, kupusa, kelja, mrkve koje treba ubrati. Priprema se zimnica, plodovi se zamrzavaju i spremaju za zimske dane.
Salata, špinat
– Vrijeme je i za jesensku sjetvu i sadnju, a prije toga treba pripremiti gredice. U rujnu možete posijati zimsku salatu, špinat, matovilac, rotkvice, a sade se lučice češnjaka i luka, zimska salata, radič i endivija – savjetuje Jurica Glumpak, diplomirani inženjer agronomije.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 U-povrtnjaku-beru-se-plodovi-priprema-se-i-jesenska-sadnja-domi-12309

Osim paprika, u vrtovima se beru rajčice, mrkva, korabice, grah, kupus, kelj

Travnjak još jednom pokosite, a pripremate li se za sjetvu novog, prethodno pripremite teren. I novi travnjak možete sijati u rujnu, a ne zaboravite nakon sjetve teren dobro povaljati. I u ukrasnom vrtu posla ne manjka. Cvjetne gredice prije svega pripremite za jesensku sjetvu ili sadnju. Posadite lukovice cvijeća otpornog na hladnoću, kao što su tulipani, šafrani, zumbuli, narcisi.
Što manje dušika
Posadite i dvogodišnje biljke, karanfile i maćuhice. Vrijeme je i za presađivanje zimzelenih biljnih vrsta pa tako možete presaditi juniperuse, cedar i smreke. Iako su dani topli, a meteorolozi predviđaju da će se toplo vrijeme i dalje nastaviti, budite spremni i na prve jutarnje mrazove. I ne zaboravite prije njih u kuću unijeti sobne biljke koje ste držali na otvorenom.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 U-povrtnjaku-beru-se-plodovi-priprema-se-i-jesenska-sadnja-dom2-12308

Ako sami skupljate sjeme, još je vrijeme i za to

Stiže i vrijeme jesenske gnojidbe, a najbolje bi bilo prije toga analizirati tlo. Jer, dodajete li stajskom gnojivu i ona mineralna s oznakom NPK, njihova količina ovisi o tipu i strukturi tla.
– Uzmite gnojiva kod kojih je u sastavu prvi broj, a on određuje količinu dušika, manji. Pa tako preporučujem kombinacije 7:20:30, 10:30:20 ili 8:26:26. Kako je vegetacija pri kraju, biljkama više ne treba puno dušika. Ionako ga neće iskoristiti, a on će se isprati u tlo i na kraju može završiti u vodi za piće – upozorava J. Glumpak. Pčelarima savjetuje intenzivnu prihranu kako bi zajednica imala što veće leglo, ali i zaštitu od pčelinjih nametnika.

Potpuno prirodna sredstva za prskanje povrća, voća i raznog cvijeća

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 ZS_vik2

Tečno đubre od koprive

Naročito se preporučuje za lisnato povrće zbog azota, a sadrži i niz mineralnih materija.Koprive treba potopiti kao za sredstvo za prskanje, ali sada ih treba ostaviti u vodi sve dok đubrivo ne prestane da pjeni. Za to vrijeme ga treba svakodnevno promiješati drvenim štapom. Posle nekoliko dana đubrivo od kopriva dobija veoma neprijatan i prodoran zadah i zato ga treba praviti van kuće, a posudu dijelimično pokriti.

Kada pjena prestane da izbija, đubrivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom količinom vode, a zatim time zalivati okolinu biljaka. Ljeti, u vrijeme intenzivnog rasta i razvoja, povrće može ovim đubrivom od kopriva da se zaliva jednom nedeljno.

Nasječenim koprivama, ako ih samo ima dovoljno, treba u bio-bašti pokrivati i tlo između redova povrća, što veoma povoljno djeluje na pojačani rad korisnih organizama i na mineralnu vrijednost zemlje. Treba, međutim, obratiti pažnju da koprive nemaju sjeme, inače bi se tečnim đubrivom ili svježim biljkama između povrća zasijale mlade koprive.

Tečno đubrivo od listova gaveza

Gavez sadrži gvožđe, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B-vitamine. Od njegovih listova i stabljika može se napraviti odlično đubrivo koje jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Đubrivo od gaveza pravi se na isti način kao što je opisano tečno đubrivo od kopriva. Posle nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tečnost ima smeđu boju i jak miris stajskog đubriva (sadrži i belančevine).

Upotrebljava se samo razređeno vodom: na 1 litar đubriva treba uzeti 10 litara vode i izmješati. Ovim đubrivom povrće može ljeti da se đubri jednom nedeljno. Odrasloj biljci listovi i stabljike mogu da se odsijeku najviše pet puta godišnje. Efikasno i svestrano tečno đubrivo dobićete ako izmješate jednake dijelove đubriva od koprive i gaveza. a zatim dodate desetostruku količinu vode. Biljne ostatke obavezno kompostirajte. Nasječeni listovi i stabljike gaveza mogu da posluže za pokrivanje tla između povrća.
Sredstvo za prskanje od kopriva

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnih lisnih vaši, a istovremeno jača biljke, poboljšava im otpornost i đubri ih. Jedan kg svežih, nasječenih kopriva potopiti u 10 l vode i ostaviti 24 časa. Ne duže, jer preparat gubi moć. Ako nema sviježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih. Posle 24 časa tečnost treba procjediti i njome dobro poprskati biljke sa svih strana. U tu svrhu može da se upotrebi rasprskivač ili prskalica za voćke. Postupak može da se ponovi posle nekoliko dana. Biljni ostaci se kompostiraju.

Sredstvo za prskanje od pelena

Koristi se protiv lisnih vašiju, rđi na ribizlama. grinja na kupinama, protiv gusijenica i mrava, ako prenose lisne vaši na biljke. 300 grama svježih listova i cvijtova pelena (ili 31 grama osušenih) poklopiti u 10 litara vode i ostaviti dva do tri dana. Procijediti! Nerazređenom tečnošću poprskati biljke.
Pelen se nikada ne kompostira, jer ga kišne gliste u kompostu izbjegavaju.

Sredstvo za prskanje od preslice (rastavića)

Ova biljka sadrži prilično silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao što su plesn, rđa, protiv raznih vrsta grinje crvenog pauka (voćke). 1 kg sveže preslice (ili 150 grama osušene) potopiti u 10 litara vode i ostaviti 12 časova. Sutradan preslicu izvadimo i u manjem delu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vri 30 minuta. Ostavimo da se poklopljena polako ohladi, a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedan litar ovog čaja razrijediti sa 5 litara vode, procijediti i upotrebiti. Sredstvom od preslice (rastavića) biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i sunčano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje ne da zadovoljavajuće rezultate, postupak treba ponoviti jer ne škodi, već samo koristi.

Sredstvo za prskanje o cvijeta vratiča

Dijeluje protiv štetočina na baštenskim jagodama, protiv grinja na kupinama, bube koja napada maline, protiv lisnog leptirka (moljca), rđe na biljkama i plesni.
500 grama sviježih listova, stabljike i cvijetova vratiča (ili 30 g osušene biljke) potopiti u 10 litara vode. Može se skuvati kao preslica i rastavić). Za zimsko prskanje voćaka ovaj čaj se ne razređuje. Zimi se njime prskaju biljke, a leti samo zemlja oko njih. Posle cvijetanja biljaka i u jesen prska se čajem razrijeđenim sa još dva dijela vode. Pažnja: Tečnost pripremljena na ovaj način otrovna je za ljude.

Sredstvo za prskanje od listova paradajza

Koristi se za prskanje povrća iz porodice kupusa kao zaštita od leptira kupusara, a djeluje i protiv leptira i gusjenica. 2 šake listova paradajza i odlomljenih sporednih izdanaka zgnječiti i potopiti u 2 litra vode u toku 3 časa. Procijediti i prskati.

Čaj od cveta odoljena

Deluje kao odlično đubrivo za povrće sa plodovima, jagode i cvjetne biljke. Istovremeno je veoma efikasno sredstvo protiv štetnih insekata i biljnih plijesni jer jača biljke. Odoljen sa stabljikama i listovima odličan je dodatak kompostu. Koristi se i za pravljenje aktivatora za kompost.

Sredstvo za prskanje od listova rabarbare

Deluje protiv moljca koji napada praziluk i nagriza mu listove. 1 kg svježih listova rabarbare prelili sa 6 litara vrele i ostaviti 24 časa. Procediti i tom tečnošću zaliti biljke praziluka.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka

Koristi se kada se pojave grinje i plijesni, naprimer, na paradajzu, kao i u slučaju da lišće krompira postane smeđe. Od kuhanih ljuski crnog luka može se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Kalijumov sapun

Kalijumov sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih vaši, štitastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. Kod njegove primjene važno je koristiti velike količine vode kako bi se biljke dobro okupale. Osim što suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i čađavice.

Insekticid kiselo drvo

1 kg svježeg lišća se isitni i prelije sa 50 litara ključale vode i češće miješajući, držati 24 sata. U drugom sudu se rastvori 1 kg crnog mekog sapuna u 50 l ključale vode. Ocijeđena tečnost od lišća i rastvor sapuna se pomješaju i tom tečnošću se prska voće i povrće protiv napada insekata.

Prašak kojim se zaprašuje voće u vreme cvijetanja

Po 10 kg fino samljevene osušene kore s korijena kiselog drveta, fino samljevenog osušenog lišća paradajza i dijatomida i sve se dobro pomiješa. Da bi odstranio razne insekte, u raznim krajevima svijeta narod stavlja svježe lišće kiselog drveta u, postelju, njime se trlja, a isto to činiti i sa stokom.

Kako uzgojiti stablo limuna u vašem dvorištu?
Limun je divna citrusna voćka koja nam je dostupna cijele godine, ali ako ste pasionirani vrtlar zašto ne biste probali da je uzgojite sami? Pored toga što se ni jedan ukus ne može usporediti s okusom, svježinom i mirisom organski uzgojenog limuna, drvo limuna može biti fenomenalna dekoracija u vašem vrtu ili na balkonu i zato nema razloga da ga ne pokušate uzgojiti i uvrstiti u svoju maluporodicu biljčica.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Drvo-limuna

Stablo limuna obično uspijeva u toplijim klimatskim uvjetima gdje ima puno sunčanih intervala, ali se bez problema može uzgojiti iu hladnijim područjima ako budete pazili ne nekoliko važnih stavki.

Kako uzgojiti drvo limuna – korak po korak
Potreban materijal: Organski limun za sjeme

Zemlja: Po mogućnosti obogaćena prirodnim gnojivom

Saksija: Dobro osunčano mjesto

Postupak
U jednoj kantici pomiješajte zemlju s vodom da je dobro navlažite i izmiješate, a nakon toga tako vlažnu zemlju stavite u saksiju da u nju zasadite sjeme limuna. Prepolovite limun i odaberite sjemenke koje su u potpunosti čitave.

Stavite ih u usta i cuclajte dok ne odstranite sve komadiće limuna i dok okus u potpunosti ne nestane (sjeme ne smije se osuši ni u jednom trenutku), a nakon toga sjeme posadite u vlažnu zemlju oko 1,Sjeme dobro zalijte i pokrijte plastičnom vrećicom na kojoj ste izbušili nekoliko rupica i koju ste pričvrstili gumicama za saksiju, da zemljište bude toplo i vlažno cijelo vrijeme. Saksiju stavite na toplo mjesto i slijedite ga nekoliko dana i ne dopustite da se zemlja u potpunosti osuši, ali i ne pretjerujte s toplinom i zalijevanjem jer to može dovesti do toga da sjeme istrune.

Potrebno je pronaći savršeni balans. Nakon dva tjedna ugledaćete i prve izdanke, a tada je vrijeme ukloniti plastični omotač, a saksiju postavite na mjesto s najviše direktne sunčeve svjetlosti u vašem dvorištu, stanu ili balkonu.

Kad je biljka nikla sve što treba raditi jest da je njegujete na sljedeći način: Dok je drvo još mlado često ga zalijevajte i ne dopustite da se zemlja osuši, ali i stvoriti dobre rupice za drenažu da se voda predugo ne zadržava u saksiji.

Stavite saksiju na dobro osunčano mjesto gdje će biti izloženo suncu najmanje osam sati tijekom dana. Povremeno “nahranite” Vaše stablo limuna nutrijentima u obliku prirodnog gnojiva i komposta, otprilike dva puta godišnje. I na samom kraju, ali ništa manje važno poklonite vašoj biljčici pažnju i ljubav, pričajte joj i pjevajte i sigurno će bolje rasti.

Da biste od koštice došli do mirisnih žutih plodova biće vam potrebno od 3-6 godina, ali sam proces rasta limuna će vam biti veliko zadovoljstvo.
Izvor: lifepressmagazin.com25 cm ispod površine zemlje.

Primeri iz prakse: Naučite kako da proizvedete zdravu hranu za sebe i svoju porodicu

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Biljke-e1418587762330

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Biljke-e1418587762330

Pored želje da otkrijemo kako čovek može da se prilagodi i opstane u prirodi, bez oslanjanja na sve one tačke koje mu izgledaju neophodne u savremenoj civilizaciji, moram da kažem da me je za bavljenje ovom temom motivisao cilj da se čovek bori za svoje narušeno zdravlje.

Verujem da će mnogi mnogi ubrzo pokušati da primene neke od saveta naših baka ili boraca za zdrav „bio“ vrt; na svojim okućnicama ili zapuštenim i napuštenim imanjima na selu.

U knjizi ”Preživeti i živeti u prirodi” prikazani su primeri iz prakse, koji rečito ukazuju na proizvodnju zdrave hrane bez mnogo napora. Sve se zasniva na činjenici da su biljke stvorene pre ljudi i da one mogu da opstanu bez naše intervencije. Čovek samo treba da prati rast biljke i da joj pomogne da izraste i razvije se do svoje pune biološke zrelosti. Onako kako prati i rast životinja.

Pošlo se od opšte poznate činjenice da u našem tlu gotovo da nema nekih neophodnih sastojaka, pre svega selena, joda, gvožđa, hroma i dr. Uzroci tome su mnogobrojni. Način proizvodnje u poljoprivredi gde se išlo samo na povećanje prinosa uz neselektivnu upotrebu hemije, zračenja koja su nama samo delimično poznata i naravno najvažniji i poslednji važan uzrok je zversko bombardovanje Srbije, od strane razvijenih zapadnih zemalja, koje nam sada prodaju suplemente – dodatke isharani, za skupe pare i svode priču o štetama nanetim Srbiji samo na primarni efekat razaranja, zanemarujući onaj mnogo razorniji, koji se ogeda u uništenju zdrave prirode i narušavanju zdravlja stanovništva.

Što smo bliže velikim gradovima, to dobijamo prazniju hranu, tj. biljke sa osiromašenim sastavom vitamina, minerala i ostalih mikroelemenata. Tabele o hemijskom sastavu namirnica su sve manje tačne, i naši pokušaji da se hranimo pravilno po tabelama – ostaju samo pokušaji. Mnogi prodavci dodataka hrani ovu priču godinama pričaju, a mi to nemo posmatramo, jer osiromašeno stanoništvo bespomoćno sluša, pošto nema para za te programe, mada je svakome jasno da nešto treba preduzeti.

Nedostatak vitamina i minerala ugrožava štitnu žlezdu

Ljudi u velikom broju obolevaju od poremećaja funkcija štitne žlezde. Ovo je oboljenje mnogo prisutnije, nego što ga medicina beleži, jer se često početni simptomi samoleče antidepresivima ili i sami lekari ne istražujući ovo oboljenje daju takve terapije. A pogledajmo koliko je oko nas bezvoljnih, malaksalih, jako debelih (naduvenih punih vode), nenormalno mršavih, pojačano nervoznih, ljudi sa poremećenim snom, koji teško dišu, lako se umaraju. Ako imaju novca, kupuju suplemente, ako nemaju..? E, ako nemaju ima rešenja.

Sve više u svetu mladih ljudi pristupa raznim pokretima, koji propagiraju zdrav život i pozitivan odnos prema prirodi. Ima i kod nas dobrih naučnika koji su se samostalno, bez neke šire podrške zajednice bavili ovim problemima, pa zahvaljajući njima imamo mogućnosti da na svojim malim „bio“ baštama postignemo revitalizaciju zemljišta, i tako dođemo do zdrave biljne i životinjske hrane. (Veterinarski zavod Zemun, a ima i drugih verovatno, proizvodi vitamniske mieralne dodatke za ishranu živine i stoke. Tek tako hranjene životinje daju zdravu hranu, a đubre dobijeno od njih, vraća u naš bio vrt one sastojke koji nedostaju u zemlji. Mi smo ovo isprobali i hranili smo živinu tako, a to đubre koristimo za proizvodnju povrća.)
U knjizi smo predstavili neke osnovne principe „bio“ bašte. Klasični metod koji su koristili naši preci pre samo stotinak godina. Zemlja se orala takvim plugovima sa zaprežnom stokom, koji su površinski plodni sloj samo rastresali, a nisu uništavali gliste i bubice, koji žive u tom sloju. Nisu gajili velike zasade monokulture i samim tim nije bilo toliko štetočina i bolesti na biljkama, koje su prskane biljnim preparatima. Takođe su vodili računa i o redosledu sadnje biljaka. Dobro su znali šta se iza čega može saditi, a vodili su računa i o tome šta pored čega treba da se sadi; zapravo šta se od povrća međusobno trpi, a šta “ne trpi”. Imali su pravila o vremenu i redosledu sadnje.

Možemo se upoznati sa nekim poznatim metodama zastiranja zemljišta slamom, senom, suvim lišćem ili drugim materijalima iz prirode, a koje nam omogućava da se oslobodimo napornog okopavanja i zalivanja bašte. Ili možemo pronaći kako neodstranjujući korove možemo između njih gajiti naše povrće, a da iskoristimo divlje bilje u ishrani i zelenom đubrivu.

Kako postaviti „bio“ baštu

Za „bio“ baštu treba odabrati najsunčanije mesto, jer su sunčevi zraci veoma važni za rast, razvoj i sazrevanje plodova. Treba imati u vidu da plodovi iz sunčanog „bio“ vrta imaju najveću vrednost za zdravlje čoveka i zato ih je najbolje koristiti presne. Toplota u toku kuvanja, pirjanja i konzervisanja uništava nakupljenu sunčevu energiju u biljnim ćelijama, a i niz vitamina. Svakodnevno na trpezi treba imati salate pripremljene od lisnatih, korenastih i drugih vrsta biološki proizvedenog povrća, jer su najbolje sredstvo za jačanje otpornosti organizma protiv raznih bolesti.

Obratimo pažnju na to kako se priroda sama brine o obnavljanju humusa. Kao primer može da nam posluži šuma. Na šumskom tlu leže suve i trule grane i grančice, šišarke i opalo lišće. Ako se taj gornji sloj biljnih otpadaka ukloni, ispod njega leži rastresita zemlja prijatnog mirisa. Ona sadrži najbolje sastojke kojima se hrani drveće u razvoju. Taj plodni humus proizvod je brojnih mikroorganizama, crva, insekata i drugih stanovnika zemlje, koji stalno vare i prerađuju šumske otpatke. Tlo u šumi je uvek pokriveno, što znači da je i zaštićeno, tako da kiše ne mogu da ga sabiju u tvrdu koru, a vetar i suša ne mogu da ga isuše.

Bez prevrtanja zemlje i đubrenja ljudskom rukom, u šumi se sloj humusa nečujno i nevidljivo obnavlja neprestano. Ovaj sloj je u stanju da hranom snabdeva i najviše drveće. Prirodno obnavljanje zemlje u šumi odvija se, naravno, veoma sporo. Prirodu u njenom delovanju u šumi treba, istina, imitirati, ali i olakšati našim radom raspadanja materija u humus na razne načine. Na sunčanoj padini mogu se sa uspehom gajiti mnoge biljke. Mogu se načiniti i terasaste leje, koje se od klizanja zemlje mogu obezbediti starim daskama ili kamenjem. Na takvim površinama prinosi su mnogo bolji nego na ravnim.

Pri ovakvom načinu gajenja bilja zemlja se nikada, ni nakon branja, ne ostavlja da zazimi gola i nepokrivena. Po njoj treba razbacati ostatke biljne mase i raznog pokošenog korova koji razbacamo po polju. Nikako ne treba spaljivati ostatke prethodne žetve, nego ostaviti da prekriju polje i zaštite površinski živi sloj od izmrzavanja.

Na lejama sa kojih su pokupljeni plodovi, zemlju treba rastresati i provetravati probadanjem vilama, a da se pri tome slojevi zemlje ne mešaju između sebe. Okretanje zemlje i prekopavanje lopatom škodilo bi prirodnom redosledu pojedinih slojeva u kojima žive razne vrste organizama. U „bio“ bašti nema monokultura. Pojmom monokulture označavaju se biljke iste vrste u velikim grupama. To biva kada su na većem prostoru načinjene samo leje salate, ili samo leje kupusa, luka, pasulja i tako dalje. Treba gajiti razne vrste povrća, jednog kraj drugog, takozvane mešovite kulture. I tu treba imitirati prirodu koja ne zna za monokulture, a sve u njoj napreduje.

Istovrsne biljke boluju i stradaju

Biljke iste vrste su na većoj površini i jedna pored druge daleko više izložene biljnim bolestima i štetočinama nego ako rastu između redova druge vrste biljaka. Pravilnom kombinacijom raznih vrsta povrća na istoj leji, prostor će biti bolje iskorišćen, a prinos veći.

Plodna zemlja se ne iscrpljuje jednostrano jer svaka vrsta uzima iz nje druge materije. To treba imati u vidu i prilikom pravljenja redosleda sejanja i sađenja raznih vrsta povrća. Izlučevine nekih biljaka prijaju drugim vrstama i takvo susedstvo povoljno deluje na razvoj obe vrste biljaka. Ali, ima i onih koji se ne podnose. Tako, na primer, peršun slabo uspeva ako se seje u blizini salate u glavicama. Celer, crveni kupus, gajeni kao monokulture, ne uspevaju tako dobro kao kada se mešaju. Celer svojim mirisom brani kupus od leptira kupusara i onemogućava mu da položi jajašca i da gusenice unište kupus. Šargarepa, opet, povoljno deluje na rast svih susednih biljaka. Crni luk i praziluk zauzvrat, brane šargarepu od mušica.

I bolja aroma i bolji ukus povrća rezultat su mešanja kultura u redovima. U tu svrhu se koriste i neke mirišljave trave. Ren treba saditi u blizini krompira, kako bi krompir imao bolji ukus, a kamilicu iz istog razloga pored paradajza. Izgubljene materije se u „bio“ bašti nadoknađuju prvenstveno kompostom. Zato je pripremanje komposta od izuzetnog značaja. Treba se pridržavati najnovijih saznanja: kompost je utoliko kvalitetniji, ukoliko se materije u njemu brže raspadaju. Treba, dakle. podsticati taj proces i nastojati na što raznovrsnijem sadržaju komposta. Zato se kompostiraju što različitije organske materije, a naročitim merama ubrzava njihovo raspadanje.

Zeleno đubrivo pravi se tako što se leje zasejavaju semenom slačice, graorice, jednogodišnje deteline ili prosto mešavinom za zeleno đubrenje. Korenje ovih biljaka će do zime rastresti zemlju i sakupiti azot koji zatim ostaje kao rezerva. To azotno đubrivo se potom koristi kod prolećne setve. Promrzli zeleni delovi u kasnu jesen pokriju i time zaštite tlo.

Biljke istovremeno služe i kao hrana životinjama u zemlji i time poboljšavaju humusni sloj zemlje. Na mestima gde je zemlja još tvrda, pre setve se može rastresti vilama. Za dodatno poboljšavanje plodnosti zemlje koja još ne sadrži dovoljno humusa, koriste se isključivo organska đubriva, a nikako mineralna đubriva i hemijska sredstva. Stajsko đubrivo se u „bio“ bašti ne koristi zbog loših iskustava, koje su povrtari stekli u poslednjim decenijama.

Njegov miris privlači neke štetočine, što nije poželjno. Čak ni njegov sastav, zbog modernog načina gajenja stoke, više nije besprekoran. Ko može da nabavi stajsko đubrivo koje sigurno ne sadrži štetne materije kao što su insekticidi, antibiotici, tragovi hormonskih preparata i slično, treba da ga koristi tek kad je dobro odležano. U jesen se tim đubrivom pospu leje u vrtu. Ostala đubriva od domaćh životinja stižu u zemlju preko gomile komposta. Njih treba kompostirati između slojeva (otpadaka iz vrta i kuhinje).

Krompir na slami, bez okopavanja

Vrlo je interesantan i lak način gajenja krompira na slami: tlo za sadnju ne treba orati i drljati, nema okopavanja, nagrtanja a i vađenje je veoma lako i jednostavno. Krompir se sadi u proleće kada otopli tako što se krtole poslažu na površinu zemlje u redovima sa razmakom 50 x 50 centimetara. Zatim se krtole pokriju sa slojem stare slame debljine 15 cm. Na slamu se stavlja ugoreli stajnjak, ili koje drugo organsko đubrivo. Na đubrivo se ponovo stavlja sloj slame ili natrulog sena tako da visina humke bude 30-35 cm. I – posla oko gajenja krompira više nema dok ne dođe vreme “berbe”.

Posle određenog vremena po sejanju iz slame počinje da prodire klica, a ubzo se formira i vreže krompira. Do berbe tako gajenog krompira treba da prođe nešto više vremena nego pri klasičnom načinu gajenja, ali je zato prinos veći, krtole veće, čestije i zdravije. Vađenje se vrši tako što se slama odgurne, a krtole pokupe sa zemlje.

Knjiga Mati Atanasije „Preživeti i živeti u prirodi“ može se poručiti na telefon manastira Rukumija: 012/ 261-121

Uskoro kreću sjetve ranih sorti. Jesu li vrtovi spremni? Ako niste obavili sve pripremne radove ne očajavajte, vrijeme nam ide na ruku. Zani smrzavice izmijene se s nekoliko toplih dana pa stižete popraviti sve što niste obavili. Poneki sat na svježem zraku, uz zagrijavanja radom i čajem, odlično će nam doći nakon blagdanskog odmora.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 16lae0x

Sadnja krompira u buretu – proces

Kako bi sadnja krompira u buretu prošla željeno, potrebno je da pre svega pripremite zemlju. Birajte lepu, crnu zemlju, možete uzeti malo zemlje sa neke njive, i poželjno je izmešati je sa malo peska i humusa. Pre nego što zemlju stavite u bure, napravite mala vrata na buretu kako biste kasnije mogli da ih otvorite i lakše vadite krompir iz njega. Pripremljenu zemlju stavite u bure i posadite semenski krompir od gore.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Sadnja-krompira-u-buretu1

U svemu je važno iskustvo, tako i u ovom slučaju je važno da se raspitate koja vrsta krompira donosi najbolji prinos. Ovako uzgajan krompir nećete morati prskati, a eventualan napad buba-zlatica ćete lako odbraniti prostom ekološkom metodom – sklanjanja istih sa lišća.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Sadnja-krompira-u-buretu3

Savet: kada pokupite krompir koji vam je rodio, ostavite nekoliko manjih krompira kako biste mogli da ih zasadite i sledeće godine

kalendar branja biljaka

U kojem mjesecu treba brati ljekovite biljke?

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 1387_1

Januar: Imela.

Februar: Imela, borovi, brezovi i drugi pupoljci, zubača i pirevina, maslačak, cvijet podbijela i dr.

Mart: Zubača, hrastova i druge kore, jagorčevina, kopriva, krušina, ljubičica, maslačak, pirevina, podbijel, repušina, srčenjak, pupoljci od topole, breze i drugog drveća, velika bedrenjika, vodopija, vrbova kora i dr.

April: Božur, dobričica, glog, gorka djetelina, gorocvijet, jagorčevina, kamilica, kopriva, lazarkinja, ljubičica, dan i noć, maslačak, oman, plučnjak, podbijel (cvijet i list), repušina, rusa, rusomača, sasa, srčenjak, trn, velika badrenika i dr.

Maj: Božurov i bagremov cvijet, bokvica, breza, buhač, bunika, đurđevak, divlji kesten, dobričica, glog, gorka djetelina, gorocvijet, islandski lišaj, jagoda, kamilica, kopriva, kesten pitomi, kopriva mrtva, kupina, lazarkinja, lipa, maslačak, majčina dušica, matičnjak, milogled, medvjeđe grožđe, plučnjak, podbijel, rastavić, rusa, virak, zova, žalfija i dr.

Juni: Bijeli šljez, bokvica, borovnica, breza, brusnica, buhač, bunika, dan i noć, digitalis, divizma, dobričica, glog, gorka djetelina, hajdučica, islandski lišaj, kesten pitomi, jagoda, jagorčevina, kantarijon, kičica, kopriva mrtva bijela, kruška, kupina, malina, matičnjak, majčina dušica, majska ruža, nana, nar, neven, orah, pelin, plučnjak, rusomača, rutvica, rastavić, različak, crni šljez, suručica, tatula, titrica ili kamilica, turčinak, velebilje, virak, vranilovka, zova, žavornjak i dr.

Juli: Bokvica, borovica, breza, brđanka, brusnica, bunika, divizma, divlja ruža, dupčac, hajdučka trava, islandski lišaj, jagoda, kadulja ili žalfija, kantarijon, kim, kokotac, kopriva, kopriva bijela mrtva, kupina, lavandula, lipa, matičnjak, majoran, miloduh, mrazovac, nana, orah, pelen, podbijel, rastavić, rosulja, šljez bijeli, šljez crni, sitnica, tatula, timijan, titrica, troskot, velebilje, trandavilje, turčinjak, vidac, virak, vranilovka, vratič, zova, žavornjak i dr.

Avgust: Bokvica, borovnica, brđanka, bunika, čemerika, crvotočina, divizma, hajdučica, hmelj, ivansko cvijeće, islandski lišaj, kantarijon, kim, kleka, kopriva, kupina, majoran, majčina dušica, mrazovac, miloduh, neven, pelen, petrovac, podbijel, crni i bijeli šljez, sitnica, smilje, smrduša, srcopuc, razgon, različak, rosulja, rutvica, tatula, trandavilje, troskot, velebilje, vidac, vratič, žavornjak i dr.

Septembar: Čemerika, crvotočina, digitalis vunasti, divizma, divlja ruža (šipak), drenjine, hmelj, hrastova kora i žir, islandski lišaj, klekinje, kokotac, rušima, lincura, morač, mrazovac, nana, nar, navala, neven, odoljen, oman, orah, oskoruša, pasulj, pelen, peršun, pirevina, repušina, sapunjača (crvena i bijela), bijeli šljez, sitnica, tatula, trava od srca, trandavilje, trnjine, velebilje, vratič, zečji trn, slatki korijen, zubača, žutika i dr.

Oktobar: Angelika, brđanka, čemerika, dunja, glog, iđirot, jedić, klekinje, kopriva, lincura, maslačak, morač, navala, odoljen, pasulj, peršun, repušina, sapunjača, selep, bijeli šljez, tatula, trava od srdobolje, srčenjak, trnjine, zečji trn, slatki korijen, zova i dr.

Novembar: Gloginje, iđirot, klekinje, maslačak, odoljen, zubača, repušina, trava od srdobolje, bundevino sjeme, zečji trn, zubača i dr.

Decembar: Imela.

Napravite mali porodični vrt!
КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 4-u-tonu-510x250

Ako imate želju da imate vaš prirodni paradajz ili salatu a nemate veliki vrt za mali porodični vrt vam je potrebno malo prostora čak ga možete napraviti i na terasi a i malo vaše volje.Pogledajte nekoliko primjera

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 1-sarena-ograda1

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 2-vertikalna-basta

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 3-uredno

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 4-u-tonu

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 5-u-paleti

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 6-uz-pomoc-prozora

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 8-u-saksijama

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 10-prosireni-redovi

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 11-u-sanducima

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 12-dizajnirana

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 13-pored-staze

Zeleni zid od biljaka za vaše dvorište
КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Zeleni-zid

Ukoliko živite u kući, kao ja, ondas sigurno imate svog komšiju. Ponekad je pogled ka komšijskom dvorištu ono što nipošto ne želite da imate, a uglavnom ne biste ni da vam taj pogled bude uzvraćen. Zidanje zidova i bedema možda jeste efikasno rešenje, ali ni u kom slučaju nije potpuno lepo i prijatno za oko. Danas otkrivamo jednu ideju, a to je kako da napravite zeleni zid od biljaka za vaše dvorište. Ovaj “zid” možete staviti na bilo koju lokaciju a njegova praktičnost će se veoma brzo pokazati: biće zelen, biljni, praviće hladovinu, a zakloniće bilo kakve poglede ili naprosto fizički podeliti dvorište. Samo da napomenemo ovaj zeleni zid možete napraviti i za vašu terasu, a veoma je simpatično, jer se biljke sade u saksije – znači nije vam neophodna zemlja.

Zeleni zid od biljaka za dvorište – potreban materijal

U zavisnosti od veličine zelenog zida koji želite da napravite biće vam potrebne daske, žica, osnove za stubove za zemlju (ili betonske osnove ukoliko ćete zid postaviti na terasu), žica za ograde i prateći alat. Naravno, tu su i saksije, zemlja i cveće. Cveće predlažemo da birate da bude otporno, da brzo raste i da bude neka vrsta puzavice.
Zeleni zid od biljaka za dvorište – izrada

Od dasaka napravite ram koji ćete dobro učvrstiti za podlogu. Potom između, razapnite žicu i rasporedite saksije po žici. Predlažemo da u saksije posadite različite vrste biljaka, koje kada narastu mogu da kreiraju veoma zanimljiv dizajn vašeg zida. Prednost je u tome, što ne morate da čekate da biljka od dna krene da raste ka gore i ispuni žicu. Ovakvim postavljanjem saksija, veoma brzo će vaš zid da bude veoma zelen i baš onakav kakav vam treba

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Zeleni-zid1

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Zeleni-zid2

Baštenska ljubav: koje povrće se voli, a koje morate saditi u udaljenim krajevima bašte

Ko bi rekao da suncokreti, iako divno izgledaju, ipak ne idu uz druge biljke jer njihov koren emituje toksine zbog kojih druge biljke ne napreduju u njihovoj blizini? I koje to biljke ljubomorno uzimaju sve hranljive materije za sebe? Pročitajte..

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Bastenska_ljubav_koje_povrce_se_voli_a_koje_morate_saditi_u_udaljenim_krajevima_baste_947992689

Kada govorimo o biljkama koje možemo saditi zajedno zapravo mislimo na to biljke dobro funkcionišu zajedno i koje bi uvek trebalo da se sade jedna uz drugu. Međutim, retko govorimo o onima koje se, narodski rečeno, međusobno ne slažu. Čak iako bi lepo izgledale u vašoj bašti, s njima valja biti pažljiv i odvojiti ih u udaljene krajeve bašte.

Bilo šta iz porodice bobova ne uspeva dobro u kombinaciji sa nekoliko biljaka: naime, njihovi najveći neprijatelji u bašti su vlasac, beli i crni luk, kao i praziluk. Lukovičaste biljke im, takođe, ne prijaju. Uz sve to, mahunarke ne valja saditi uz papriku, bilo da je reč o slatkoj zelenoj paprici ili ljutim papričicama. Ovo važi i za neven, koji inače odbija štetočine. Zapravo sve biljke koje odbijaju štetočine, takođe odbijaju i pasulj.

Jagode i paradajz vole toplo vreme, te usevi iz hladnije sezone kao što su brokoli i karfiol "imaju nešto protiv" njih, kao što je to slučaj i sa paprikom i svim vrstama tikvi, uključujući bundeve. Držite se podalje i od kombinacije paradajza sa peršunom, krastavcima, mirođijom i šargarepom.

Na kraju, kratak pregled:

Pasulj: ne sadite blizu belog luka, praziluka, luka, paprika i nevena.

Grašak: ne sadite blizu belog luka, luka, praziluka i paprika.

Brokoli i karfiol: ne sadite blizu paprika, bundeve, jagoda i paradajza.

Paradajz: ne sadite blizu brokolija, karfiola i krastavaca.

Mirođija: ne sadite blizu šargarepe.

Priredila: Marina Takač

Dovoljno je lišće skupiti i strpljivo čekati njegovo razlaganje. Prikupljeno lišće može da se stavi u namenske baštenske vreće, posebno napravljeno kompostište za lišće ili ga ostaviti na gomili.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Kompostiranje(4)

Kompost od lišća dobija se truljenjem i razlaganjem opale lisne mase. On povećava sadržaj vlage u zemljištu i poboljšava njegovu strukturu, a zreli kompost je nosilac vitalnosti zemljišta.

Jesen je vreme kada se mnogi od nas pitaju šta da učine sa velikom količinom lišća u voćnjaku ili dvorištu. Nažalost, većina ljudi skupljeno lišće spaljuje i tako gubi dragocenu organsku materiju toliko potrebnu zemljištu.
Kompost od lišća povećava sadržaj vlage u zemljištu i poboljšava njegovu strukturu. Dovoljno je lišće skupiti i strpljivo čekati njegovo razlaganje. Prikupljeno lišće može da se stavi u namenske baštenske vreće, posebno napravljeno kompostište za lišće ili ga ostaviti na gomili.

Kako do kvalitetnog komposta od opalog lišća?
Prilikom skupljanja lišća treba obratiti pažnju da se prikuplja zdravo lišće, koje nije zaraženo patogenima i u kojem nema štetočina ili njihovih prezimljujućih formi. Poželjno je lišće prethodno usitniti. Ukoliko je lišće suvo, potrebno ga je zaliti vodom i tako podstaći proces kompostiranja. Vlažnom lišću može se dodati zelena trava i manja količina humusa da bi se ubrzao celi proces. Zbog osobine vlažnog lišća da se zgrudva i truli, njemu se mogu dodati i usitnjene grančice. One će doprineti rastresitosti kompostne mase.

Brzina kompostiranja zavisi od vrste drveta
Najbrže se razlaže lišće listopadnog drveća, 1 - 2 godine, dok se iglice četinarskih vrsta sporije razlažu, 2 - 3 godine. Sadržaj mineralnih materija u lišću varira u zavisnosti od vrste drveta, zemljišta i klimatskih karakteristika podneblja. Zbog toga je najbolje koristiti opalo lišće različitih vrsta drveća.

Kompost od lišća koji je odležao godinu dana naziva se mladi kompost jer su u njemu i dalje vidljivi ostaci lišća. Takav kompost se prvenstveno koristi za malčiranje, a može, takođe, da se upotrebi prilikom sadnje stavljanjem u iskopane rupe ili kao đubrivo za travnjake. Veoma dobro se pokazao kao malč u toku zime, jer štiti biljke od smrzavanja. Ako ga upotrebimo kao prekrivač za golu zemlju, potrebno ga je u proleće razgrnuti i omogućiti zemljištu da se zagreje.

Ukoliko je kompost od lišća odležao dve godine, tada je on zreo i predstavlja visokokvalitetno organsko đubrivo. Takav kompost odlikuje se tamnosmeđom bojom i mrvičastom strukturom. Koristi se kao malč, ali i u mešavinama za sađenje rasade povrća, cveća ili kao organsko đubrivo.

Kompost od iglica četinara zakiseljava zemljište
Kompostu dobijenom od iglica četinara potrebno je i do tri godine da se potpuno razloži. Takva vrsta komposta zakiseljava zemljište, pa se koristi za malčiranje i đubrenje onih kultura koje zahtevaju kiselije zemljište. Najbolje ga je praviti odvojeno od komposta dobijenog raspadanjem lišća listopadnog drveća.

Lišće koje se brzo kompostira su: listovi voćnih vrsta, breze, zove, javora, topole, graba, belog jasena. Lišće hrasta, bukve, oraha, četinara, te lišće prekriveno smolom, je lišće koje se sporo kompostira. Korisno je znati i da, osim lišća hrasta i oraha, lišće kestena i vrbe sadrži mnogo tanina i da zbog toga sporo trune, kao i lišće četinarskih vrsta. Kompost od orahovog lišća treba praviti odvojeno od drugog lišća i koristiti ga kao malč za suzbijanje korova, ali nikako ga ne upotrebljavati u povrtnjaku jer može da zaustavi rast povrća.

Veličina kompostne gomile važna za održavanje temperature i vlažnosti

Širina i visina kompostne gomile trebale bi da budu 1,2 - 1,5 m, a dužina najmanje 1,5 m.

Ukoliko se kompostna masa osuši, potrebno ju je zaliti vodom. Ako je prevlažna treba dodati piljevinu od listopadnog drveća. Za održavanje temperature i vlažnosti tokom kompostiranja, veoma je važna veličina kompostne gomile.
Manja gomila će se brže isušivati, slabije zagrevati i tako će se usporavati kompostni proces. Obrnuto, ako je gomila veća, brže će se zagrevati i razviti više temperature koje mogu da unište željene mikroorganizme koji obavljaju kompostiranje.

Sazrevanje komposta od lišća je najbrže u letnjim mesecima zbog intenzivnog rada mikroorganizama. Ukoliko želimo da ubrzamo proces formiranja komposta, potrebno je nekoliko puta prevrtati ovu gomilu. Kompostna gomila je inkubator mnogih biohemijskih procesa i razvoja zemljišne flore i faune. Zbog toga je zreli kompost nosilac vitalnosti zemljišta.
Da biste utvrdili da li je kompost od opalog lišća zreo morate se uveriti da on ima tamnosmeđu boju i miris šumske zemlje.

KALENDAR BRANJA BILJAKA

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Branje-biljaka

Januar: Imela.
Februar: Imela, borovi, brezovi i drugi pupoljci, zubača i pirevina, maslačak, cvijet podbijela i dr.
Mart: Zubača, hrastova i druge kore, jagorčevina, kopriva, krušina, ljubičica, maslačak, pirevina, podbijel, repušina, srčenjak, pupoljci od topole, breze i drugog drveća, velika bedrenjika, vodopija, vrbova kora i dr.
April: Božur, dobričica, glog, gorka djetelina, gorocvijet, jagorčevina, kamilica, kopriva, lazarkinja, ljubičica, dan i noć, maslačak, oman, plučnjak, podbijel (cvijet i list), repušina, rusa, rusomača, sasa, srčenjak, trn, velika badrenika i dr.
Maj: Božurov i bagremov cvijet, bokvica, breza, buhač, bunika, đurđevak, divlji kesten, dobričica, glog, gorka djetelina, gorocvijet, islandski lišaj, jagoda, kamilica, kopriva, kesten pitomi, kopriva mrtva, kupina, lazarkinja, lipa, maslačak, majčina dušica, matičnjak, milogled, medvjeđe grožđe, plučnjak, podbijel, rastavić, rusa, virak, zova, žalfija i dr.
Juni: Bijeli šljez, bokvica, borovnica, breza, brusnica, buhač, bunika, dan i noć, digitalis, divizma, dobričica, glog, gorka djetelina, hajdučica, islandski lišaj, kesten pitomi, jagoda, jagorčevina, kantarijon, kičica, kopriva mrtva bijela, kruška, kupina, malina, matičnjak, majčina dušica, majska ruža, nana, nar, neven, orah, pelin, plučnjak, rusomača, rutvica, rastavić, različak, crni šljez, suručica, tatula, titrica ili kamilica, turčinak, velebilje, virak, vranilovka, zova, žavornjak i dr.
Juli: Bokvica, borovica, breza, brđanka, brusnica, bunika, divizma, divlja ruža, dupčac, hajdučka trava, islandski lišaj, jagoda, kadulja ili žalfija, kantarijon, kim, kokotac, kopriva, kopriva bijela mrtva, kupina, lavandula, lipa, matičnjak, majoran, miloduh, mrazovac, nana, orah, pelen, podbijel, rastavić, rosulja, šljez bijeli, šljez crni, sitnica, tatula, timijan, titrica, troskot, velebilje, trandavilje, turčinjak, vidac, virak, vranilovka, vratič, zova, žavornjak i dr.
Avgust: Bokvica, borovnica, brđanka, bunika, čemerika, crvotočina, divizma, hajdučica, hmelj, ivansko cvijeće, islandski lišaj, kantarijon, kim, kleka, kopriva, kupina, majoran, majčina dušica, mrazovac, miloduh, neven, pelen, petrovac, podbijel, crni i bijeli šljez, sitnica, smilje, smrduša, srcopuc, razgon, različak, rosulja, rutvica, tatula, trandavilje, troskot, velebilje, vidac, vratič, žavornjak i dr.
Septembar: Čemerika, crvotočina, digitalis vunasti, divizma, divlja ruža (šipak), drenjine, hmelj, hrastova kora i žir, islandski lišaj, klekinje, kokotac, rušima, lincura, morač, mrazovac, nana, nar, navala, neven, odoljen, oman, orah, oskoruša, pasulj, pelen, peršun, pirevina, repušina, sapunjača (crvena i bijela), bijeli šljez, sitnica, tatula, trava od srca, trandavilje, trnjine, velebilje, vratič, zečji trn, slatki korijen, zubača, žutika i dr.
Oktobar: Angelika, brđanka, čemerika, dunja, glog, iđirot, jedić, klekinje, kopriva, lincura, maslačak, morač, navala, odoljen, pasulj, peršun, repušina, sapunjača, selep, bijeli šljez, tatula, trava od srdobolje, srčenjak, trnjine, zečji trn, slatki korijen, zova i dr.
Novembar: Gloginje, iđirot, klekinje, maslačak, odoljen, zubača, repušina, trava od srdobolje, bundevino sjeme, zečji trn, zubača i dr.

KALENDAR BERBE SAMONIKLOG BILJA

Siječanj: Imela.
Veljača: Imela, borovi, brezovi i drugi pupoljci, zubača i pirevina, maslačak, cvijet podbijela i dr.
Ožujak: Zubača, hrastova i druge kore, jagorčevina, kopriva, krušina, ljubičica, maslačak, pirevina, podbijel, repušina, srčenjak, pupoljci od topole, breze i drugog drveća, velika bedrenjika, vodopija, vrbova kora i dr.
Travanj: Božur, dobričica, glog, gorka djetelina, gorocvijet, jagorčevina, kamilica, kopriva, lazarkinja, ljubičica, dan i noć, maslačak, oman, plučnjak, podbijel (cvijet i list), repušina, rusa, rusomača, sasa, srčenjak, trn, velika badrenika i dr.
Svibanj: Božurov i bagremov cvijet, bokvica, breza, buhač, bunika, đurđevak, divlji kesten, dobričica, glog, gorka djetelina, gorocvijet, islandski lišaj, jagoda, kamilica, kopriva, kesten pitomi, kopriva mrtva, kupina, lazarkinja, lipa, maslačak, majčina dušica, matičnjak, milogled, medvjeđe grožđe, plučnjak, podbijel, rastavić, rusa, virak, zova, žalfija i dr.
Lipanj: Bijeli sljez, bokvica, borovnica, breza, brusnica, buhač, bunika, dan i noć, digitalis, divizma, dobričica, glog, gorka djetelina, hajdučica, islandski lišaj, kesten pitomi, jagoda, jagorčevina, kantarijon, kičica, kopriva mrtva bijela, kruška, kupina, malina, matičnjak, majčina dušica, majska ruža, nana, nar, neven, orah, pelin, plučnjak, rusomača, rutvica, rastavić, različak, crni sljez, suručica, tatula, titrica ili kamilica, turčinak, velebilje, virak, vranilovka, zova, žavornjak i dr.
Srpanj: Bokvica, borovica, breza, brđanka, brusnica, bunika, divizma, divlja ruža, dupčac, hajdučka trava, islandski lišaj, jagoda, kadulja ili žalfija, kantarijon, kim, kokotac, kopriva, kopriva bijela mrtva, kupina, lavandula, lipa, matičnjak, majoran, miloduh, mrazovac, nana, orah, pelen, podbijel, rastavić, rosulja, sljez bijeli, sljez crni, sitnica, tatula, timijan, titrica, troskot, velebilje, trandavilje, turčinjak, vidac, virak, vranilovka, vratič, zova, žavornjak i dr.
Kolovoz: Bokvica, borovnica, brđanka, bunika, čemerika, crvotočina, divizma, hajdučica, hmelj, ivansko cvijeće, islandski lišaj, kantarijon, kim, kleka, kopriva, kupina, majoran, majčina dušica, mrazovac, miloduh, neven, pelen, petrovac, podbijel, crni i bijeli sljez, sitnica, smilje, smrduša, srcopuc, razgon, različak, rosulja, rutvica, tatula, trandavilje, troskot, velebilje, vidac, vratič, žavornjak i dr.
Rujan: Čemerika, crvotočina, digitalis vunasti, divizma, divlja ruža (šipak), drenjine, hmelj, hrastova kora i žir, islandski lišaj, klekinje, kokotac, rušima, lincura, morač, mrazovac, nana, nar, navala, neven, odoljen, oman, orah, oskoruša, pasulj, pelen, peršun, pirevina, repušina, sapunjača (crvena i bijela), bijeli sljez, sitnica, tatula, trava od srca, trandavilje, trnjine, velebilje, vratič, zečji trn, slatki korijen, zubača, žutika i dr.
Listopad: Angelika, brđanka, čemerika, dunja, glog, iđirot, jedić, klekinje, kopriva, lincura, maslačak, morač, navala, odoljen, pasulj, peršun, repušina, sapunjača, selep, bijeli sljez, tatula, trava od srdobolje, srčenjak, trnjine, zečji trn, slatki korijen, zova i dr.
Studeni: Gloginje, iđirot, klekinje, maslačak, odoljen, zubača, repušina, trava od srdobolje, bundevino sjeme, zečji trn, zubača i dr.
Prosinac: Imela.
Preuzeto sa stranice: http://www.trendingarticle.com/…/poklanjamo-vam-kalendar-b…/

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Poklanjamo-vam-kalendar-branja-biljaka

ZDIGNUTA GREDICA
Sigurno ste primijetili da se na nekim već objavljenim fotografijama nalaze drugačiji način izrade gredica od onih kakve poznamo u klasičnim varijantama povrtnjaka. S obzirom da je naša stranica posvećena uzgoju povrća u urbanim sredinama, a to podrazumijeva formiranje povrtnjaka na terasama i dvorišnim prostorima koji nikada nisu imali namjenu uzgoja bilja, prikazati ćemo u nekoliko koraka kako ćete se najbolje snaći i uz vrlo mala ulaganja stvoriti optimalno okruženje za uzgoj zdrave hrane iz vlastite proizvodnje. Na ovoj ćete stranici uvijek pronaći korisne savjete i oni će uvijek dolaziti u pravi trenutak. Sad je pravo vrijeme za pripremu povrtnjaka, uskoro dolazi proljeće, sijanje i sadnja presadnica..

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 M9sn44

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 M9sn44

URBANI POVRTNJAK
Koraci formiranja kvalitetnog povrtnjaka na terasama i drugim prostorima koji nikada nisu imali namjenu uzgoja bilja, a u kojima vrlo brzo možete započeti uspješnu proizvodnju povrća.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 21ahhdj

Faza 1 - ogradu gredice radite od materijala po izboru. Šiba, dasaka, cigli.. onoga što imate i što vam se sviđa.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 67p7co

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 67p7co

faza 2. - običan karton za izradu kutija

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Nd3kox

faza 3. - sloj sviježa pokošene trave

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 9qbfyv

faza 4. - sloj sijena

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 330eoug

faza 5. - sloj suhoh lišća

faza 6. - humus (dubina najmanje 15 cm) iz kojega će biljke crpiti hranu i u kojem će pustiti korijenje i rasti

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 14uvmt4

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 14uvmt4

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 14xlcw7

faza 7. - sijanje, sadnja i uzgoj bilja

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 37edt

Ovakva gredica ne mora biti u vrtu, osbisno o potrebama možete ju formirati i na terasi ili u dvorištu koje nikad nije imalo svrhu uzgoja povrća.

IDEJA ZA UREĐENJE VRTA

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Tumblr_nme56jfIgf1sqxobyo1_1280-720x415-696x401

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 6

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 2

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 4-1

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 5

Ukrasno cvijeće koje će učiniti vaše dvorište neprepoznatljivim:

IZNENADITE SVE!!

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Scscs

Cvijeće zaista djeluje posebno i popravlja nam raspoloženje, pa je lijepo i kada svoje dvorište ukrasimo sa raznim vrstama cvijeća i na taj način popravimo cjelokupan dojam , a i kuća je izgledati drugačije.

U svijetu, ali i kod nas, možemo da vidimo zaista predivna dvorišta koja se istču od drugih, jer su ukrašeni raznim cvijećem, dekorativnim materijalima, stazama , kapijama i slično.

Jeste li vi vidjeli negdje dvorište da vam se zaista svidjelo i da ste poželjeli da imate isto!? Ako imate neki primjer pošaljite nam!

Možda neko i želi da uredi dvorište, ali nema dovoljno ideja i ne zna kako da iskombinuje sav prostor i materijal. Zato smo mi tu!! Pronašli smo nekoliko genijalnih ideja kako biste mogli urediti svoje dvorište, a sigurno smo da sada će vam se svijeti više njih i nećete moći odlučiti koje je najbolje za vas.

Pogledajte sada neke od naših ideja:

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1058

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1050

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1070

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1063

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1059

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1078

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1077

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1076

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1074

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1072

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Screenshot_1071

Tečno đubre od koprive

Naročito se preporučuje za lisnato povrće zbog azota, a sadrži i niz mineralnih materija.Koprive treba potopiti kao za sredstvo za prskanje, ali sada ih treba ostaviti u vodi sve dok đubrivo ne prestane da pjeni. Za to vrijeme ga treba svakodnevno promiješati drvenim štapom. Posle nekoliko dana đubrivo od kopriva dobija veoma neprijatan i prodoran zadah i zato ga treba praviti van kuće, a posudu dijelimično pokriti.

Kada pjena prestane da izbija, đubrivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom količinom vode, a zatim time zalivati okolinu biljaka. Ljeti, u vrijeme intenzivnog rasta i razvoja, povrće može ovim đubrivom od kopriva da se zaliva jednom nedeljno.

Nasječenim koprivama, ako ih samo ima dovoljno, treba u bio-bašti pokrivati i tlo između redova povrća, što veoma povoljno djeluje na pojačani rad korisnih organizama i na mineralnu vrijednost zemlje. Treba, međutim, obratiti pažnju da koprive nemaju sjeme, inače bi se tečnim đubrivom ili svježim biljkama između povrća zasijale mlade koprive.

Tečno đubrivo od listova gaveza

Gavez sadrži gvožđe, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B-vitamine. Od njegovih listova i stabljika može se napraviti odlično đubrivo koje jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Đubrivo od gaveza pravi se na isti način kao što je opisano tečno đubrivo od kopriva. Posle nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tečnost ima smeđu boju i jak miris stajskog đubriva (sadrži i belančevine).

Upotrebljava se samo razređeno vodom: na 1 litar đubriva treba uzeti 10 litara vode i izmješati. Ovim đubrivom povrće može ljeti da se đubri jednom nedeljno. Odrasloj biljci listovi i stabljike mogu da se odsijeku najviše pet puta godišnje. Efikasno i svestrano tečno đubrivo dobićete ako izmješate jednake dijelove đubriva od koprive i gaveza. a zatim dodate desetostruku količinu vode. Biljne ostatke obavezno kompostirajte. Nasječeni listovi i stabljike gaveza mogu da posluže za pokrivanje tla između povrća.

КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ - Page 2 Zs_vik10

» КАКО НАПРАВИТИ ВРТ НА ВРХУ НЕБОДЕРА
» ШТА НАПРАВИТИ ОД СТАКЛЕНИХ ТЕГЛИ ?
» СТАН - САМ СВОЈ МАЈСТОР