Ако још увек нисте члан нашег форума препоручујемо Вам да се региструјете и придружите нам се. Поделите са нама ваша искуства и мишљења. Желимо вам пријатан боравак и дружење на АНАСТАСИЈА - ПРАВОСЛАВЉЕ форуму.
Поздрав, чекамо вас !!!
Pravosljavlje Forum
ДОБРОДОШЛИ НА АНАСТАСИЈА - ПРАВОСЛАВЉЕ ФОРУМ
Ако још увек нисте члан нашег форума препоручујемо Вам да се региструјете и придружите нам се. Поделите са нама ваша искуства и мишљења. Желимо вам пријатан боравак и дружење на АНАСТАСИЈА - ПРАВОСЛАВЉЕ форуму.
Поздрав, чекамо вас !!!
Pravosljavlje Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.
Pravosljavlje Forum
КОРАК СРЦЕМ, УМОМ И РЕЧЈУ СТАЗАМА ПРАВОСЛАВЉА
+ ДОБРО ДОШЛИ НА ФОРУМ! МОЛИМ ТЕ ДА НЕ БУДЕШ САМО ЧИТАЛАЦ ТЕКСТОВА. ПОСТАНИ ПРИЛОЖНИК ПРАВОСЛАВЉУ, ВЕЛИКА ДЕЛА СТВАРАЈУ МАЛИ ЉУДИ ПРОЖЕТИ ЉУБАВЉУ ПРЕМА ВЕРИ И НАЦИЈИ!!! + • + "Будите мудри као змије и безазлени као голубови". • + "Мудрост ће вас сачувати да вас вуци нe растргну, а доброта ће вас сачувати да ви не постанете вуци". • + Патријарх Српски, Г. Павле + •
ИЗВИЊАВАМО СЕ ПОСЕТИОЦИМА ФОРУМА ЗБОГ РЕКЛАМА КОЈЕ СЕ ПОЈАВЉУЈУ ИСПОД БАНЕРА (испод овог текста). РЕКЛАМЕ СЕ ПОЈАВЉУЈУ НА ФОРУМУ ИЗ ЈЕДНОСТАВНОГ РАЗЛОГА ЈЕР ЈЕ КОРИШЂЕЊЕ СОФТВЕРА ФОРУМА БЕСПЛАТНО И НА ИЗБОР РЕКЛАМА НЕМАМО УТИЦАЈ. ХВАЛА НА РАЗУМЕВАЊУ.
Наслов: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Tue Apr 08, 2014 10:36 am
Budućnost ljudske civilizacije gotovo sigurno pripada isključivo onima koji uzgajaju vlastitu hranu.
Tvornička hrana koja se konzumira od strane populacije je doista sustav isporuke otrova koji nema druge svrhe nego provođenje masovnih bolesti i smrti.
Zvuči previše strašno da bi bilo istinito? Pogledajmo neka rješenja prema pozitivnoj strani. Izlaz iz svega ovoga je da uzgajate vlastitu hranu ili barem kupite koliko god možete od lokalnih poljoprivrednika. Svaka hrana kupljena od redovnih korporativnih izvora vjerojatno je namjerno projektirana, začinjena i zapakirana s nevjerojatnim otrovima, u rasponu od teških metala do spojeva u pakiranju koji ometaju pravilan rad hormona. No, hrana uzgajana od strane poštenih poljoprivrednika pruža pravi prehranu, a ne smrt.
Ako želite izbjeći biti žrtva tog sustava, morate izbjegavati njihove proizvode. Zaustavite kupnju zapakirane procesirane hrane.
Budite sumnjičavi prema “prirodnim i organskim” proizvodima koji su obrađeni i rafinirani na neki način. Pitajte o zemljama podrijetla proizvoda i namirnice.
Svijet postaje sve nesigurnije mjesto za život. Izlaz je tu: Uzgajanje vlastite hrane
Možda će vam uskoro zatrebati vlastiti izvori hrane i zdravlja zasađeni u vašem vrtu. Organski povrtnjak je prirodan i zdrav način da uzgajate povrće za svoju osobnu potrošnju. Odluka prema organskim proizvodima će rezultirati povrćem koje nije tretirano s kemikalijama ili herbicidima. Organski vrt može imati malo više izazova nego redoviti vrt, ali to može biti prevladano uz istraživanje i naporni rad. Sljedeći koraci će vam pomoći da napravite organski povrtnjak.
Organsko vrtlarstvo ne podržava korištenje kemikalija kojima se na umjetan način postiže brži rast biljaka i njihova zaštita od insekata.
Organski uzgoj se zasniva na prirodnim načelima vrtlarstva koji se koriste već tisućama godina.
Planirate li uzgajati papriku ove sezone? Izvrsno! Paprike su prepune okusa i nutrijenata. Donosimo vam vodič korak-po-korak vodič koji će vam pomoći da uberete zdrave plodove organske neprerađene hrane u svojem vrtu. Sljedeći koraci će vam pomoći da napravite organski povrtnjak.
1. Pronađite odgovarajuće mjesto za svoj ekološki povrtnjak Promatrajte zemlju na kojoj planirate započeti uzgoj nekoliko puta dnevno. Obratite pozornost na dijelove koji su pretežno na suncu, te na one koji imaju više hlada. Ako je u vašim krajevima sunce rijetkost, izlažete mu svoje biljke što više možete. S druge strane, ako živite u krajevima gdje ima puno sunca, s dužim sušnim razdobljima, pokušajte zaštititi biljke hladom. Također, razmislite kako da zaštitite biljke od jakoga vjetra koji im može naštetiti. Čak i mali vrtovi imaju svoje mikroklime. Uzmite to u obzir prilikom sadnje kako biste biljkama osigurali dovoljno sunca ili hlada, prema njihovim specifičnim potrebama. Vodite računa o zaštiti svojeg vrta ako je potrebno, od ptica i životinja.
2. Koje biljke odabrati Izbjegavajte biljke sklone bolestima i zahtjevne biljke koje treba prskati ili podrezivati. Bolje je da odaberite biljke koje uspijevaju u vašem području, nego biljke koje morate štiti od utjecaja okoliša koji im ne odgovara. Ukoliko je moguće, odaberite biljke od kojih ćete imati višestruku korist: koje daju cvjetove u prvoj sezoni te plodove u drugoj, koje će krošnjom stvoriti hlad za druge biljke i vašem vrtu dati prirodnu ljepotu. Domaće biljke će privući prirodne oprašivače poput pčela, te leptire koji će vašem vrtu dati dodatan šarm i ljepotu.
3. Trgovina organskih sadnica ili organskog sjemena Organska biljke se mogu biti teško pronaći na lokalnoj razini. Mnogi rasadnici koristite gnojiva i pesticide, pa svakako se treba raspitati. Možete kupiti organsko sjeme u online trgovinama. Izaberite biljke koje mogu narasti i na vašem području i vrsti tla. Pažljivo pregledati znakove za bolesti ili oštećenja od insekata. Uvjerite se da su biljke zdrave.
4. Napravite kuću za vaše biljke Preporučujemo da napravite podignute gredice koje će olakšati brigu o biljkama, pružiti bolju cirkulaciju zraka, zaštititi ih od hladnoće te smanjiti potrošnju vode. Organski vrt možete napraviti i u stanu! Podignute gredice i okomita sadnja će Vam omogućiti da na malom prostoru uzgojite ljekovite biljke, povrće i cvijeće.
5. Prehrana biljaka Jedan od glavnih zadataka permakulturnog organskog vrta jest izbjegavanje otpada. Upravo to što imate vrt daje vam mogućnost da iznova koristite prirodni otpad poput ljuski jaja, kora voća i povrća, ostataka od kave i drugi prirodni otpad kojeg obično bacate u smeće. Od toga otpada napravite kompost koji je poput zlata za vaše biljke.
6. Zalijevanje biljaka Moderni vrtlari ne slijede načela održivosti i ovise o izvorima vode. Koriste crijeva i prskalice da bi uzgojili biljke koje zahtijevaju puno vode u suhim područjima. Permakulturni organski vrt koristi prirodne izvore vode koliko je to moguće, maksimalnim upotrebom podzemnih voda i kišnice. Na otvorenom ostavite bačve gdje će se skupljati kišnica koju ćete koristiti za zalijevanje vašeg vrta.
7. Zaštita biljaka od štetočina Izbjegavanje kemikalija ne znači da ćete imati vrt pun štetočina. U borbi protiv štetočina može pomoći prirodna sinergija između nekih biljaka – ako ih posadite jednu blizu druge povećava se njihova snaga i urod, te se one bolje štite od nametnika. Kako biljke imaju ljekovito djelovanje na ljudsko zdravlje, jednako tako mogu pozitivno utjecati i jedna na drugu.
8. Označite svoje organske biljke Vi ćete željeti označiti povrće u vašem vrtu, tako da se možete sjetiti koje su kada one počnu rasti. To je važno, ako imate nekoliko varijanti istog povrće ili ako je trajnica (živjet će još jednu sezonu). Također će vam pomoći kako bi se utvrdilo koje biljke će vam biti korisne za buduće planiranje vrta. Koristite male drvene štapove da bi označili svoje organske vrtne biljke. Bakar, mesing, vrtno kamenje i druge vrste oznaka za biljke su dostupne u trgovinama.
Koliko god mislili da je ovo teško i komplicirano, još uvijek vrijedi truda. Ako samo razmislimo kakve nam otrove guraju u prerađenu tvornički proizvedenu hranu, hrabrost i upornost za uzgoj organoskog vrta nam neće nedostajati.
Урош Алексић нови члан
Број порука : 23 Година : 35 Локација : Lopare Члан од : 19.02.2012
Члан од органских ђубрива може извршити у башти, додамо још једну, у овом случају занимљив начин како да се обезбеди калцијум на биљке са љуске на једноставан и ефикасан начин да се, између осталог, спречавају труљење апикална у парадајзу. Иако сигурно једна ствар која је веома лоше призор у башти, идеја о пружању ове органски отпад је прилично интересантан, ставио га око наших погона ће дозволити наши погони не пате од недостатка калцијума, али такође је можете сахранити, када наши биљке пресађен у башту или контејнер.
Јајима садрже 93% калцијум карбоната и 1% азота, заједно са другим хранљивим цензурисаноијама за земљишту. Многе биљке узети калцијум из земљишта за њихов раст. Иако од којих уобичајено заиста акуејарсе биљке недостаје ако је истина да понекад се манифестује у стање познато као цвет крај трулежи не хранљив. Паприка, парадајз и плави патлиџан су међу биљкама које су осетљиве на крају цветања трулежи изазване недостатак калцијума.
Једна ствар коју треба имати на уму и да је важно, јесте да ми не треба да злоупотребљавају ову врсту ђубрива "" јер ако узмемо у великим количинама, може да промени пХ земљишта чини га основни.
Урош Алексић нови члан
Број порука : 23 Година : 35 Локација : Lopare Члан од : 19.02.2012
KAKO NAPRAVITI BARU.ali baru sa cistom tj kondezovanom tj atmosferskom vodom.iskopa se levasta rupa mnogo sira od potrebne vam bare.cela se prekrije slamom kao izolacijom.slama se pazljivo oblepi glinom(mnogo su vazne ivice da u slamu ne prodre voda,kisa ili sl. jer onda adio izolacija i razlika u temparaturi)i preko se naslaze kamenje(ne znam da li moze sljunak.uloga gline je mislim i da isparavanjem dodatno hladi baru osim sto je vodonepropusna,i tako se iz noci u noc bara sve vise puni..preko dana i isparava ali kazu da kondezacija premasuje isparavanje.tako su radili 500 godina pre hrista u nekim dalekim i toplim zemljama-moze li kod nas?
Урош Алексић нови члан
Број порука : 23 Година : 35 Локација : Lopare Члан од : 19.02.2012
НЕКИ САВЕТИ ЗА ОБРАДУ БАШТЕ СА УСКИМ ЛЕЈАМА ЕМ методологија
1.Ne trudite se da podignete površinu leja iznad površine stazica (prolaza). Površina leje između bočnih bedemčića zemlje, mora biti u istoj ravni sa stazom. U suprotnom, za vreme žege zemljište uzdignutih leja se brže isušuje i zahteva češće zalivanje. Ima smisla malo podići leje u oblastima gde ima puno podzemne vode. Tamo, pak, gde je nivo podzemnih voda nizak, leje rastu od jesenjeg i prolećnogkomposta, pa ih za 4 – 5 g. treba ponovo ravnati. Naravno, ovo treba raditi u jesen, posle berbe prinosa, a leje formirati na ranijim mestima.
2.Ne pokušavajte da posejete na uskim lejama više od dva reda kultura. Može se, eventualno, posejati po sredini treći red samo vrlo ranih kultura, naprimer rotkvice, koja će biti izvađena za 25 – 30 dana posle sejanja i neće biti usledećem periodu konkurencija ostalim kulturama. 3.Ako je zemljište na parceli vrlo tvrdo i teško (glina), onda ujesen, pre unošenja u lejice komposta, može se u njih posejati ozima raž. Samo jedna biljčica ove kulture stvara u zemljištu, u periodu vegetacije, sistem korenja dužine nekoliko stotina kilometara. Zemljišni organizmi, jedući to korenje, rastresaju zemlju na velikim dubinama i čine je rastresitijom. Za ovo vam ne treba ni ašov, ni plug. U proleće, 1,5 – 2 nedelje pre sejanja ili sadnje kultura u lejice, direkno po izrasloj raži, nanosi se kompost, sva se leja rastresa ploskorezom Fokina i poliva rastvorom EM-preparata. Ali ne treba potrpati u zemlju zelenu raž, čak je korisno da deo ostane na površini. 4.Zemljani nasipčići duž bokova leja mogu se iz raznoraznih razloga poremetiti. Redovno ih moramo obnavaljati i popravljati, povlačeći zemlju sa prolaza (stazica). 5.Korov, koji se pojavljuje na prolazima, treba pokositi ploskorezom do visine zemljišta, pokupiti i staviti u kompostnu gomilu. Košenjem na visinu zemljišta uništava se korenje korova, naravno, ne odjednom, ali posle nekoliko košenja, korov nestaje. Košenjem niže od nivoa zemljišta dovodi do trganja korenja iz čijih komadića izrasta ne jedna biljčica korova, već nekoliko. Da li vam je to potrebno? Neki od korova, naprimer maslačak, izdvajaju fitoncide, koji štite biljke od štetočina i bolesti. Ovakav korov je poželjno porezati na početku cvetanja, ali obavezno pre obrazovanja semena. 6.Formiravši baštu sa uskim lejicama vi ste otstupili od svih ivica parcele 100 sm. Ovaj deo obavezno iskoristite za aromatske i lekovite trave – mentu (nanu), koriander, peršun, neven i dr. Ove trave svojim fitoncidima štite baštu od mnogih štetočina.
7.Prilikom sađenja belog luka, okrenite rebro češnja na sever ili na jug. Lišće belog luka je formirano u obliku lepeze. Ova lepeza je usmerena svojom površinom s severa na jug. Pri tom svaki list lepeze dobija u toku svetlog dela dana maksimum sunčeve svetlosti, biljke mogu da koriste više hrane iz zemljišta i vazduha što će doprineti rastu češnjeva i glavica. 8.Cvetnice belog luka, kada izrastu 10 – 15 sm iznad lišća, treba porezati. Onda će češnjevi i glavica porasti krupniji. Porezane cvetnice možemo marinirati, posoliti, konzervirati. Treba u leji ostaviti 5 – 6 cvetova, oni će signalizirati kad treba vaditi beli luk. To treba uraditi ne kasnije od 1 – 1,5 nedelje posle pucanja krunice. Ako se beli luk vadi posle ovog roka, može se dogoditi da pukne omotač glavice. Takav beli luk se teško čuva, a prilikom vađenja deo može da ostane u zemlji. Krunice cvetova možemo iskoristiti za seme (podmlađivanje) belog luka. Treba ih za tu priliku posejati u zemlju onda kada i sadimo češnjeve belog luka. Da bi krunice ostale krupnije, treba izvaditi biljku i okrenuti je krunicom dolje, da se ne podvrgava dejstvu direknih sunčevih zraka. Istresti krunice na dan sejanja. 9.Češnjeve belog luka i sejanac treba i korisno je pre sađenja potopiti 25 -30 minuta u rastvor bakarne galice (1 supena kašika galice na vedro vode). Ovako će te zaštititi sadni materijal od bakterija truleži, kojih uvek ima u zemljištu. 10.Prilikom odabira krtola krompira za sađenje, birajte ih iz onih kućica gde ih je bilo više. Birajte one koje imaju više okaca. Veličina krtole treba da bude kao srednje kokošije jaje.
11.U cilju obezbeđenja dobrog zimskog skladištenja krompira, vadite ga pre 20. avgusta. Po pravilu, posle ovog roka, počinje razvoj fitoftoroze (koja dovodi do raspadanja), njome zaražen krompir je loš za skladištenje. Lišće krompira koji je izvađen pre 20.avgusta, može se slagati u kompostnu gomilu. 12.Korisno je između biljaka paradajza i krastavaca posaditi nekoliko češnjeva belog ili crnog luka i mirođije. Podbirajući periodično perca ovih kultura, punićete atmosferu staklenika fintocidima ovih biljaka, koji štite od nekih bolesti i štetočina glavne kulture. Paprika ne voli pored sebe nikakve aromatične trave, ni drugo povrće.
13.Za detoksizaciju zemljišta staklenika, korisno je ujesen, posle skidanja letine, posejati slačicu. A nadalje postupati onako kako smo rekli za sejanje ozime raži. 14.Još je u Bibliji rečeno „Ne sej u svoju njivu dva rodna semena“. Primećeno je, naprimer, ako posadiš jednu pored druge dve sorte krompira, onda će u jednoj ili u obe kućice plodovi biti veličine graška. Biljke raznih vrsta (sorti) loše utiču jedna na drugu. Različite sorte krompira i različite sorte drugih kultura, sadite ili sejte u različitim lejama. 15.Korisno je u jedan red uske lejice posejati mrkvu, a u drugi crni luk. Ove biljke štite jedna drugu od mrkvine i lukove mušice. One nisu antagonisti i dobro se slažu u jednoj lejici. Više o ovome možete naći u fb grupi EM-tehnologija, biotehnologija XXI veka Izvor: knjiga:”Dovedite prirodu u baštu”, autor:Boris Sergejevič Anennkov , preveo: prof.Vido Radusinović
alegreto23 нови члан
Број порука : 15 Година : 37 Локација : Beograd Члан од : 01.05.2013
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Sat Aug 23, 2014 6:16 am
MILA44 нови члан
Број порука : 29 Година : 58 Члан од : 15.12.2009
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Mon Sep 01, 2014 8:42 am
Moćni čuvar vrta - korijandar
Ova biljka raste nevjerojatno brzo i već do sredine ljeta osigurat će vam dvije do tri berbe
ačinska biljka za koju su donedavno znali samo rijetki postala je odnedavno pravi hit i sada svi govore o korijandru. Ni ja nisam iznimka. Znala sam ponešto o korijandru (Coriandrum sativum) tek iz knjiga i do ove sezone nisam imala pravog iskustva s njegovim uzgojem. Iako mi je odmah bilo jasno da će to biti neki poseban izazov za mene, nisam očekivala da će biti tako jednostavno. A bilo je. Njegove krupne sjemenke nalik papru posijala sam krajem travnja izravno na gredicu. Klijao je relativno sporo i izvirio iz tla tek nakon dva tjedna. Činilo se da će tako i nastaviti, sporo, poput mrkve. Naprotiv, rastao je nevjerojatno brzo i već do sredine ljeta osigurao dvije do tri berbe.
Korijandar u vrtu
Upravo zahvaljujući snažnoj aromi (dodala bih, veoma odbojnoj) korijandar je korisna biljka u vrtu. Ja sam je posadila pokraj mrkve nastojeći iskoristiti upravo tu njezinu snažnu aromu. I imala sam pravo. Mrkvina muha, veoma opasan štetnik, nije ove sezone došla ni blizu gredice na kojoj sam posijala red mrkve. Stoga ću sljedeće sezone zasigurno kao dobrosusjedsku biljku umjesto luka (koji je tradicionalno dobar susjed mrkvi) radije sijati korijandar. Osim toga, njihovi su uzgojni zahtjevi slični. Obje biljke vole propusno, lagano tlo i dosta vode u početku uzgoja, tako da jedna uz drugu uspijevaju odlično. I tako će korijandar, iako ne u mojoj kuhinji, sasvim sigurno zaživjeti u mom vrtu.
Upotreba sjemenki
Korijandar se u europskoj kuhinji tradicionalno upotrebljava u industriji likera, peciva, kolača, ali i suhomesnatih proizvoda. No ne kao list, nego kao plod, odnosno sjeme. Za razliku od listova njihov je okus vrlo ugodan, blago ljutkast, ali istodobno i sladak. Budući da je jednogodišnja biljka, u istoj će sezoni i cvjetati (obično već sredinom ljeta). Cvatovi su nježni, bijeli, veoma privlačni kukcima oprašivačima, tako da su nakon oprašivanja uvijek prepuni krupnih okruglih plodova koji sadrže jednako krupne sjemenke. Beru se tek kada potpuno potamne, odnosno postanu tamnosmeđi i suhi, otprilike poput sjemenki papra. U takvom obliku mogu, spremimo li ih u staklenku, trajati doslovno godinama.
Aromatični listovi
Svi danas o korijandru govorimo kao o svježoj začinskoj biljci koju koristimo poput peršina. Na neki način ta je usporedba i logična jer listovi su kod obje biljke veoma slični, tako da neki korijandar nazivaju i kineski peršin (u Kini je veoma popularan). Ipak, treba znati da je upotreba listova ove biljke tek odnedavno, pod utjecajem marokanske kuhinje, ušla u suvremena europska jela. I sada je gotovo posvuda. Reže se na sitnije dijelove poput peršina i dodaje svježim salatama i umacima. Naravno, probala sam ga i ja, a i moji ukućani i prijatelji. Meni korijandar ima odbojan, usuđujem se čak reći odvratan okus. Neki moji prijatelji složili su se sa mnom, a nekima je ova biljka veoma zanimljiva i privlačna. Toliko o ukusima.
draganpes нови члан
Број порука : 29 Година : 71 Локација : Sremska Mitrovica Члан од : 27.02.2009
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Tue Sep 02, 2014 9:05 am
draganpes нови члан
Број порука : 29 Година : 71 Локација : Sremska Mitrovica Члан од : 27.02.2009
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Tue Sep 02, 2014 9:19 am
OVO MOŽE DA VAM ŠTETI
Ovo su zdrave namirnice od kojih ćete se razboleti! Svi znamo da namirnice poput slatkiša, alkohola ili testa nikako nisu dobre za nas. Međutim, postoji i hrana koja se smatra zdravom, a koja vam može štetiti.
Slatkiši, alkohol, premasna hrana, samo su neke od namirnica za koje već i vrapci na granama znaju da nisu dobre po zdravlje. Međutim, stručnjaci upozoravaju da i zdrava hrana nije toliko zdrava i da može da nam šteti ako sa njom preteramo.
Pomorandže i paradajz Đina Sem, direktorka Mount Sinai Gastrointestinal Motility centra upozorava da povećan unos kiselina iz pomorandži i paradajza može dovesti do pojave gorušice i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERV). Tokom dužeg vremenskog perioda čovek može da oboli i od takozvanog Baretovog jednjaka, pri čemu postoji povećani rizik za razvoj raka jednjaka. Gastroenterolog savetuje da se dnevno ne jedu više od dva obroka koji sadrže ove namirnice. U potpunosti bi ih trebalo da izbegavati osobe koje imaju simptome refluksa.
Tunjevina u konzervi Preterano jedenje tunjevine može biti opasno, jer je ta riba bogata živom. Zato može doći do problema s vidom, oštećenja sluha i govora, nedostatka koordinacije i mišićne slabosti. Ne bi trebalo jesti više od tri do pet konzervi tunjevine nedeljno, ili je zameniti ribom koja sadrži manje žive.
Voda Iako je dovoljan unos tečnosti ključan za dobro zdravlje, previše vode može da dovede do „trovanja" vodom, kaže Alan R. Gabi, autor udžbenika Medicina ishrane. Ovo se događa kada se zbog ekstremno velike količine vode koja se pije izluči previše natrijuma iz tela, što dovodi do male količine natrijuma u krvi. Takvo stanje može da utiče na funkcioniranje mozga, ili čak da dovede do smrti. Koliko biste vode morali da popijete da se dovedete u takvu opasnost? Obično je to problem s kojim se sreću maratonci, ili ljudi koji se teraju da piju više vode nego što im telo traži. Kako biste bili sigurni da ne pijete previše vode proverite kakav vam je urin. Ako je sve vreme proziran, smanjite unos vode.
Soja Kada se jede u umerenim količinama,soja je dobra za holesterol i krvni pritisak. Međutim, soja sprečava apsorpciju gvožđa u krvi i prevelik unos može dovesti do anemije. Soja sadrži i estrogen poput izoflavona, a dugotrajna konzumacija velikih količina može da podstakne rast ćelija raka materice – piše Magazin.hr. Iako još nije tačno utvrđeno kolika količina je kritična, stručnjaci preporučuju najviše dva obroka dnevno.
Spanać Odličan je izvor belančevina, vlakana, raznih vitamina i minerala. Bogat je i luteinom koji pomaže sprečavanje makularne degeneracije koja je čest uzrok gubitka vida i slepila. Ali, spanać je takođe bogat i oksalatom, koji može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca, prenose „Večernje novosti". Životinjske belančevine iz nemasnog mesa Ako belančevine (proteine) unosite samo iz nemasnog mesa kao što je piletina, ili belanaca, možda je vreme za promenu ishrane. Stručnjaci kažu da unos prevelike količine proteina životinjskog porekla može biti opasan jer navodi telo da proizvodi hormon rasta. Taj hormon u velikim količinama potiče starenje i povećava rizik od tumora. Istraživanje je pokazalo veći rizik od razvoja tumora i prerane smrti kod ljudi koji su do 20 posto dnevnog unosa kalorija dobivali iz proteina životinjskog porekla. Kako biste to izbegli, većinu belančevina uzimajte iz biljka, orašastih plodova, semenki, celih žitarica.
draganpes нови члан
Број порука : 29 Година : 71 Локација : Sremska Mitrovica Члан од : 27.02.2009
Oslobodite vaš vrt i dom od stinih, ali onih malo krupnijih napasnika sa pesticidima, koje možete napraviti u svom domu od jednostavnih sastojaka i to samo za 5 minuta.
Ove mešavine, koje vam predlažemo su sasvim prirodne, eco-friendly opcije, a efektivne su kao i industrijski pesticidi. Cilj vam je da vaš dom i vrt budu zdravi, ali, po mogućnosti, bez teških hemikalija uključenih u priču.
Prirodne opcije i rešenja uvek postoje. Odgovor na gotovo sve probleme možete naći u prirodi. Dobra je stvar, što se širi armija ljudi, koji svakodnevno rade na tome da se upoznaju sa tajnama prirode. Pridružite im se i vi i, ovaj put, napravite svoje prirodne pesticide. Oni će vam pomoći da se rešite napasnika, koji napadaju vaše biljke, bubica i ostalih malih “živuljkica”.
Beli luk
Sprej od belog luka je jedan od najpoznatijih prirodnih pesticida. U 1 litru vode naseckajte desetak čenova belog luka (možete dodati i 1 kašiku kajenske paprike). Stavite da prokuha, pa ostavite da krčka 15-tak minuta. Nakon toga, skinite sa šporeta, poklopite i ostavite da odstoji dok se “čaj” upotpunosti ne ohladi. Tečnost procedite, pa sipate u sprej bocu i koristite tako što je našpiracte oko kućnih biljaka ili sipate oko biljke, ukoliko se nalaze posađene u vrtu. Ovaj sprej može stajati u frižideru 10-tak dana.
Bosiljak
Za ovaj sprej vam je potrebno: 4 šolje vode, 1 šolja svežeg ili 2 kašike sušenog lišća bosiljka i 1 kašičica tečnog deterdženta za suđe.
U većoj šerpi stavite vodu da prokuva, dodajte listove bosiljka i kuhajte 3 minute. Sklonite sa vatre, poklopite i ostavite dok se ne ohladi. Dodajte smesi tečni deterdžent i sipajte smesu u sprej bocu. Ovo vrlo efektivan pesticid protiv lisnih vaši.
So
Rastvorite 2 kašike soli u 5,7 litara vode. Ostavite da odstoji pet minuta. Koristite smesu protiv gusenica, crvića, paukova i sličnih insekata.
Na sličan način koristite i gorku so i to protiv crnih tačkica i mrlja na listovima, plesni, uvenuća i sličnih obolenja. Rastvorite 60 gr gorke soli u 7,5 litara vode i primenite smesu na biljkama. (O upotrebi ove soli u povrtlarstvu govorili smo detaljnije u tekstu Gorka so u vrtlarstvu – za zdravije biljke)
Citrusi
Za ovu mešavinu vam treba: 2 šolje kora limuna ili narandže i 4 šolje vode. Zakuvajte vodu i skinite sa šporeta, dodajte kore, pokrijte i ostavite da se ohladi. Procedite i koristite protiv leptirastih lisnih vaši.
Duvan
Iako zvuči čudno, duvan se pokazao kao jedan od najboljih pesticida iz kućne radinosti. Duhanski sprej je odličan protiv lisnih vaši posebno kada su u pitanju vrtne biljke. Potrebno je da potopite čisti, organski duvan u 3,8 litara vode i ostavite da odstoji. Kada voda postane svetlo smeđa, slična boji čaja, procedite duvan i dobijenom tečnošću špricajte napadnute listove. Ovaj sprej ne smete koristiti na biljkama poput paradajza, paprika ili patlidžana.
monarch нови члан
Број порука : 32 Година : 56 Члан од : 15.11.2010
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Fri Sep 05, 2014 9:58 am
Flojd почетник
Број порука : 58 Година : 29 Члан од : 21.11.2010
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Sat Sep 06, 2014 7:17 am
KOMPOST - PRAVO JE VRIJEME DA UREDITE KOMPOSTIŠTE U SVOJEM VRTU
Svi organski otpatci iz kuhinje i vrta mogu se kompostirati. Priroda ništa ne odbacuje. Nigdje se ne gubi organski materijal. O tome bismo svi trebali misliti već kad nešto kupujemo. Svi predmeti od prirodnih materijala kad se “istroše” mogu završiti u kompostu. A što radimo s plastikom i ostalim nerazgradivim otpatcima? Stvaramo deponije otpada koji zagađuje okoliš. Zato se bio-vrtlar odlučuje za suradnju s prirodom.
Poznato je više metoda kompostiranja. Postoje cijela postrojenja u kojima se vrlo brzo dobiva zreli kompost, ali postoji i vrlo jednostavan način kompostiranja. Kompostište ćemo smjestiti u blizini živice ili pod neko stablo uz rub povrtnjaka, koje mu osigurava hladovinu. Najprije se prikupljaju različiti otpatci na hrpu, (ostaci stabljika zeljarica, grančice loze i drugog voća) i kad ih ima dovoljno slaže se kompostna hrpa. Dobro je da u hrpi bude dosta mješovitih kuhinjskih otpadaka, što poboljšava kvalitetu komposta. Tu su osobito važne ljuske od crvenog luka koji posebno privlači gujavice. Doljnji drenažni sloj radi se od grubljih otpadaka. Sve ostalo treba usitniti u čemu nam može pomoći “komposter” na traktorski ili električni pogon. Za male se vrtove preporučuju mala ograđena kompostišta, a danas čak postoje i posude u kojima kompostiramo manje količine otpadaka.
Praktične su ograde u obliku slova L od starih dasaka koje dobro podupiru kompostnu hrpu, a možemo joj prići sa dvije strane čak i traktorom.
KOMPOSTNU HRPU SLAŽEMO OVAKO: 1. Na zemlju se stavi sloj grubih otpadaka u debljini 10 cm. 2. Na taj sloj stavljamo izmiješane usitnjene otpatke – 20 cm 3. Sve se posipa tankim slojem vapna. 4. Može se dodati oko 10 cm nezrelog stajnjaka. Ako nemamo stajnjaka uspješno će ga zamijeniti sjeckane koprive, gavez, kamilica, odoljen, stolisnik i drugo ljekovito bilje, ali u tankom sloju. 5. Po cijeloj površini se posipa 2 cm vrtne zemlje ili još bolje zrelog komposta. 6. Sve se lagano izgazi (Ne sabijati, radi dovoda zraka).
Slojeve slažemo dok ne potrošimo sav materijal za kompostiranje. Složenu hrpu pokrivamo slamom, pokošenom travom ili ostacima soje ili graha. Ako se hrpa slaže po suhom vremenu dobro je slojeve zalijevati mlakom vodom, a još bolje gnojnicom od koprive ili gaveza. I kasnije treba paziti da kompostna hrpa bude stalno vlažna. Nakon nekoliko dana (ako je vrijeme toplo) počinje raspadanje i vidi se para iznad hrpe. U sredini hrpe razvija se toplina i do sedamdeset stupnjeva Celziusa što uništava štetnike, bolesti i sjeme korova koji se također nalaze u otpacima.
Kompostiranje možemo ubrzati dodatkom aktivatora od kvasca (germe). Razmutimo jednu kockicu kvasca u 10 l mlake vode, dodamo malo šećera i time jednom u dva tjedna zalijevamo kompost “špric” kantom. Na nekoliko mjesta u hrpi dobro je izbušiti rupe u koje ulijemo aktivator, što će još više ubrzati proces sazrijevanja komposta. Može se povremeno zalijevati i razrijeđenom gnojnicom od koprive i gaveza.
Nakon nekog vremena kompostna se hrpa vidno smanji. Sada glavnu ulogu preuzimaju gujavice i mikroorganizmi. Kompost je gotov kad se pretvori u smeđi humus koji miriše na šumsko tlo i kad u njemu gujavice više nemaju hrane, pa ga napuštaju. To može biti već nakon osam tjedana ako su svi otpaci bili ravnomjerno usitnjeni, a temperatura zraka i vlaga hrpe optimalni. Budući da je teško postići idealne uvjete, kompost koji složimo u proljeće može se koristiti za gnojenje gredica ili polja u jesen, a kompost od jeseni u proljeće. Još je bolje ako nakon pola godine kompost “okrenemo”(presložimo u novu hrpu), i ostavimo još pola godine da potpuno sazori.
Za gnojenje cijele površine gredice kompost ne trebamo posebno prosijavati (jedino ako u njemu ima puno grubih nerazgrađenih otpadaka). Treba ga posipati po gredici, lagano izmiješati sa zemljom i gredicu pokriti -”malčirati”. Međutim, za uzgoj presadnica, gnojenje direktno u sjetvene jarčiće ili za pokrivanje sjemena, zreli kompost treba prosijati na grubo sito.
VAŽNO: Prilikom prosijavanja komposta, a posebice kad iznosite na gredice neprosijani kompost, obratite pozornost na eventualne crve (larve zemljišnih štetočinaca) i grčice hrušta, koji će vam podgristi biljčice, ako ih stavite na gredicu zajedno sa kompostom. Larve hrušta i rovca imaju jako žutu glavu, a pojavljuju se i sivi crvi oko 2 cm dužine i 2 do 3 mm debljine. Gujavice ili gliste su crvene ili roza i obićno su tanke i dugačke. One su korisne i slobodno ih stavljajte na gredicu.
materijal prenesen sa zlatananic.com
Flojd почетник
Број порука : 58 Година : 29 Члан од : 21.11.2010
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Sat Sep 06, 2014 7:32 am
KOMPOST U intenzivnoj povrćarskoj proizvodnji upotrebljavaju se velike količine mineralnog gnojiva, što uz suženi plodored i tla kisele reakcije rezultira smanjenjem količine humusa u tlu. Organska tvar podrazumijeva sav materijal biljnog i životinjskog porijekla nastao u tlu ili je unesen u tlo, stalno podložan promjenama te se mora nadoknađivati kontinuirano kako bi se održala plodnost tla. Povrće zahtijeva veliku količinu organske tvari u tlu (minimalno 3%), što se postiže primjenom organskih gnojiva koja nisu bogata hranjivima, ali povoljno djeluju na količinu organske tvari, strukturu, vodozračni odnose i mikrobiološku aktivnost tla, a time na prinos i nutritivnu kvalitetu povrća. Glavni je razlog slabe opskrbljenosti tla organskom tvari smanjeni unos zrelog stajskog gnoja kao najkvalitetnijeg organskog gnojiva. Mnogi proizvođači u želji za povećanjem unosa organske tvari u tlo, često koriste nedozreli stajski gnoj kojim se povećava zakorovljenost poljoprivredne površine, uz mogućnost zaraze štetnim mikroorganizmima te fitotoksičnog djelovanja na biljke. Organski otpad iz kućanstava: Istovremeno, svako kućanstvo proizvodi velike količine organskog otpada koji se lako može pretvoriti u kvalitetan kompost. Stoga su vrtovi idealna mjesta recikliranja organskog otpada s ciljem poboljšanja tla (povrtnjaka ili cvjetnjaka) za sljedeću vegetacijsku sezonu. Pri posljednjoj jesenskoj košnji travnjaka, kao i pri čišćenju cvjetnih gredica i povrtnjaka te sakupljanju lišća može se prikupiti dovoljno materijala za početak kompostiranja. Dodatna motivacija može biti: ušteda novca za nabavu stajskog gnoja i drugih organskih gnojiva, smanjena količina otpada za odlaganje te doprinos očuvanju okoliša. Za kompostiranje treba odabrati mjesto koje je smješteno u sjenovitom dijelu vrta ili dvorišta, zaštićeno od vjetra kako bi se spriječio gubitak vlage i postigla optimalna temperatura za rad korisnih mikroorganizama. Za kompostiranje se mogu koristiti komposteri koji omogućavaju čist i uredan način proizvodnje komposta, a mogu biti kućne izrade (drveni, žičani, pleteni) ili pak plastični i metalni koji se mogu nabaviti u vrtnim centrima. Zbog praktičnijeg transporta biootpada, komposter treba smjestiti u blizini izvora biljnog materijala za kompostiranje. Izvedba kompostera može biti različita. Tako su komposteri sastavljeni od tri odjeljka idealni za kućanstva na kojima se svakodnevno mogu skupiti manje količine biootpada: prvi dio kompostišta služi za sakupljanje biootpada, u drugom dijelu se odvija razgradnja u uvjetima optimalne vlage i aeriranosti, dok se u trećem odjeljku odvija zrenje komposta. Što kompostirati? Kako bi se proizveo kvalitetan kompost, potrebno je usitniti što raznovrsniji biootpad čime će se privući razne korisne organizme koji će enzimima postupno razgraditi biljni materijal. Preporučuje se u podjednakom omjeru pomiješati biootpad bogat dušikom (trava, ostaci voća i povrća) jer se brže razgrađuje i osigurava vlagu te biootpad bogat ugljikom (lišće, usitnjene grane, slama) koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost kompostne hrpe. Raznolikost početnog materijala za kompostiranje osigurat će veću koncentraciju hranjiva u proizvedenom kompostu. Treba naglasiti da se ne smiju kompostirati osjemenjeni korovi te zaražene i bolesne biljke. Kompostirati se: Može: trava i ostaci plijevljenja ukoliko korov nije u fazi cvatnje, lišće listopadnog drveća, ostaci povrća i voća, vrećice i listovi čaja, talog kave, ocvalo cvijeće i usitnjeni biljni ostaci nakon orezivanja ukrasnog grmlja i drveća, papir, pepeo drva, piljevina, usitnjena vuna, ljuske jaja, upotrijebljeni supstrat u uzgoju cvijeća ... Ne može: osjemenjeni korovi, zaražene i bolesne biljke, lišće i ljuske oraha, lišće crnogoričnog drveća jer dugim procesom razgradnje povećava kiselost tla, ostaci kuhanih jela jer tijekom razgradnje nastaju uvjeti pogodni za razvoj patogena i štetočina te mirisom mogu privući glodavce, novinski papir i časopisi u boji, obojeno ili lakirano drvo, guma, plastika, metal, staklo, pelene, sadržaj vrećica iz usisavača, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja ... Koraci u kompostiranju: Na dno kompostera potrebno je postaviti sloj debljine 15 cm usitnjenog krupnijeg materijala (grančice) kako bi se osiguralo otjecanje suvišne vlage i omogućio pristup korisnim organizmima iz tla (bakterije, mikroorganizmi, kišne gujavice) u kompostnu hrpu. Na taj drenažni sloj se slažu slojevi raznog biootpada usitnjenog na dijelove manje od 5 cm. Ručno usitnjavanje biljnog materijala može biti poprilično naporno, pa se pri većim količinama otpada (posebice krupnog drvenastog) često koriste specijalni uređaji za tu namjenu (drobilice; sjeckalice). Između slojeva biootpada treba nasuti tanki sloj vrtne zemlje ili svježeg komposta. Povremeno treba dodavati i tvari koje potiču razgradnju i obogaćuju mineralni sastav komposta (mineralna gnojiva, pepeo) te vapno za uklanjanje suvišne kiselosti i održavanje sredine povoljne za rad mikroorganizama. Slaganje slojeva biljnog materijala treba ponavljati dok se ne dosegne visina kompostne hrpe do 1 m. Efikasnost kompostiranja ovisi o usitnjenosti početnog biljnog materijala te mikroklimatskim uvjetima u kompostnoj hrpi. Cilj je osigurati idealne uvjete za korisne organizme koji svojim metabolizmom razgrađuju organsku tvar pri čemu nastaje toplina. Visoke temperature koje se razvijaju tijekom razgradnje komposta (55 do 68 °C) pogoduju uništenju uzročnika bolesti i sjemenki korova. Komposter treba prekriti materijalom koji propušta zrak kako bi se smanjilo isušivanje i gubitak topline te spriječilo raznošenje vjetrom. Voda je ključna za sve enzimatske procese, te kompost treba održavati vlažnim kako bi se osigurala brza razgradnja. Prozračivanjem tj. miješanjem kompostne hrpe (barem jednom mjesečno) osigurat će se uvjeti za aerobne procese razgradnje. Pri prevelikoj se vlažnosti komposta pak sprečava ulazak zraka u kompostnu hrpu i razvijaju se anaerobni mikroorganizmi koji izazivaju proces truljenja tijekom kojeg se razvijaju neugodni mirisi. Ovisno o korištenom biljnom materijalu i uvjetima tijekom kompostiranja, za potpuno zrenje komposta potrebno je 6 do 12 mjeseci. Tada je kompost rastresit, tamne boje, specifičnog mirisa „šumskog tla“ i može se koristiti u uzgoju povrća i cvijeća. Tijekom kompostiranja, djelovanjem korisnih organizama razgrađuju se složeni spojevi organske tvari u jednostavnije oblike dostupne i potrebne biljci za rast i razvoj, čime samo oponašamo ciklus kruženja organske tvari u prirodi. Autor: Sanja Fabek, dipl. ing. Izvor: agroklub.com
KOMPOST - PRAVO JE VRIJEME DA UREDITE KOMPOSTIŠTE U SVOJEM VRTU
Svi organski otpatci iz kuhinje i vrta mogu se kompostirati. Priroda ništa ne odbacuje. Nigdje se ne gubi organski materijal. O tome bismo svi trebali misliti već kad nešto kupujemo. Svi predmeti od prirodnih materijala kad se “istroše” mogu završiti u kompostu. A što radimo s plastikom i ostalim nerazgradivim otpatcima? Stvaramo deponije otpada koji zagađuje okoliš. Zato se bio-vrtlar odlučuje za suradnju s prirodom.
Poznato je više metoda kompostiranja. Postoje cijela postrojenja u kojima se vrlo brzo dobiva zreli kompost, ali postoji i vrlo jednostavan način kompostiranja. Kompostište ćemo smjestiti u blizini živice ili pod neko stablo uz rub povrtnjaka, koje mu osigurava hladovinu. Najprije se prikupljaju različiti otpatci na hrpu, (ostaci stabljika zeljarica, grančice loze i drugog voća) i kad ih ima dovoljno slaže se kompostna hrpa. Dobro je da u hrpi bude dosta mješovitih kuhinjskih otpadaka, što poboljšava kvalitetu komposta. Tu su osobito važne ljuske od crvenog luka koji posebno privlači gujavice. Doljnji drenažni sloj radi se od grubljih otpadaka. Sve ostalo treba usitniti u čemu nam može pomoći “komposter” na traktorski ili električni pogon. Za male se vrtove preporučuju mala ograđena kompostišta, a danas čak postoje i posude u kojima kompostiramo manje količine otpadaka.
Praktične su ograde u obliku slova L od starih dasaka koje dobro podupiru kompostnu hrpu, a možemo joj prići sa dvije strane čak i traktorom.
KOMPOSTNU HRPU SLAŽEMO OVAKO: 1. Na zemlju se stavi sloj grubih otpadaka u debljini 10 cm. 2. Na taj sloj stavljamo izmiješane usitnjene otpatke – 20 cm 3. Sve se posipa tankim slojem vapna. 4. Može se dodati oko 10 cm nezrelog stajnjaka. Ako nemamo stajnjaka uspješno će ga zamijeniti sjeckane koprive, gavez, kamilica, odoljen, stolisnik i drugo ljekovito bilje, ali u tankom sloju. 5. Po cijeloj površini se posipa 2 cm vrtne zemlje ili još bolje zrelog komposta. 6. Sve se lagano izgazi (Ne sabijati, radi dovoda zraka).
Slojeve slažemo dok ne potrošimo sav materijal za kompostiranje. Složenu hrpu pokrivamo slamom, pokošenom travom ili ostacima soje ili graha. Ako se hrpa slaže po suhom vremenu dobro je slojeve zalijevati mlakom vodom, a još bolje gnojnicom od koprive ili gaveza. I kasnije treba paziti da kompostna hrpa bude stalno vlažna. Nakon nekoliko dana (ako je vrijeme toplo) počinje raspadanje i vidi se para iznad hrpe. U sredini hrpe razvija se toplina i do sedamdeset stupnjeva Celziusa što uništava štetnike, bolesti i sjeme korova koji se također nalaze u otpacima.
Kompostiranje možemo ubrzati dodatkom aktivatora od kvasca (germe). Razmutimo jednu kockicu kvasca u 10 l mlake vode, dodamo malo šećera i time jednom u dva tjedna zalijevamo kompost “špric” kantom. Na nekoliko mjesta u hrpi dobro je izbušiti rupe u koje ulijemo aktivator, što će još više ubrzati proces sazrijevanja komposta. Može se povremeno zalijevati i razrijeđenom gnojnicom od koprive i gaveza.
Nakon nekog vremena kompostna se hrpa vidno smanji. Sada glavnu ulogu preuzimaju gujavice i mikroorganizmi. Kompost je gotov kad se pretvori u smeđi humus koji miriše na šumsko tlo i kad u njemu gujavice više nemaju hrane, pa ga napuštaju. To može biti već nakon osam tjedana ako su svi otpaci bili ravnomjerno usitnjeni, a temperatura zraka i vlaga hrpe optimalni. Budući da je teško postići idealne uvjete, kompost koji složimo u proljeće može se koristiti za gnojenje gredica ili polja u jesen, a kompost od jeseni u proljeće. Još je bolje ako nakon pola godine kompost “okrenemo”(presložimo u novu hrpu), i ostavimo još pola godine da potpuno sazori.
Za gnojenje cijele površine gredice kompost ne trebamo posebno prosijavati (jedino ako u njemu ima puno grubih nerazgrađenih otpadaka). Treba ga posipati po gredici, lagano izmiješati sa zemljom i gredicu pokriti -”malčirati”. Međutim, za uzgoj presadnica, gnojenje direktno u sjetvene jarčiće ili za pokrivanje sjemena, zreli kompost treba prosijati na grubo sito.
VAŽNO: Prilikom prosijavanja komposta, a posebice kad iznosite na gredice neprosijani kompost, obratite pozornost na eventualne crve (larve zemljišnih štetočinaca) i grčice hrušta, koji će vam podgristi biljčice, ako ih stavite na gredicu zajedno sa kompostom. Larve hrušta i rovca imaju jako žutu glavu, a pojavljuju se i sivi crvi oko 2 cm dužine i 2 do 3 mm debljine. Gujavice ili gliste su crvene ili roza i obićno su tanke i dugačke. One su korisne i slobodno ih stavljajte na gredicu.
materijal prenesen sa zlatananic.com
KOMPOST - PREHRANA VAŠEM POVRTNJAKU
Kompostiranje je metoda pretvaranja organskih ostataka koji prolaze proces razgradnje na jednostavne spojeve, u plodni humus. Humus poboljšava strukturu tla, omogućavaju bolje zadržavanje vlage, poboljšavaju prozračnost tla, povećava njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuje ga hranjivim sastojcima te povećava otpornost biljaka na štetnike i bolesti. Humusom m...
amile почетник
Број порука : 51 Година : 75 Локација : Rudna Glava kod Majdanpeka Члан од : 18.04.2011
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Tue Sep 09, 2014 7:32 am
USPJEŠNA BORBA PROTIV PLAMENJAČE I DRUGIH OBOLJENJA NA EKOLOŠKI NAČIN
Ove smo godine, jednako kao i mnogi amaterski, ali i profesionalni poljoprivrednici, vodili tešku borbu s plamenjačom i drugim oboljenjima bilja, a posebno rajčice. Prohladno ljeto i puno vlage jako su pogodovali širenju bljivičnih oboljenja biljaka. Pretpostavka za uspješnu ekološku zaštitu je stalna prisutnost uz bilje, a to si mogu priuštiti samo oni kojima je vrt u neposrednoj blizini kuće. Za zaštitu smo koristili klasična PRIRODNA SREDSTVA, koprivom razrađenom u vodi i razrijeđenim mlijekom (1:10) te redovitim uklanjanjem zaraženih listova i prorijeđivanjem biljaka kako bi se omogućilo strujanje zraka. Kako vidite maknuli smo sve listove koji su bliže tlu jer gljivice dolaze od tla, a viši listovi su manje ugroženi. Gljivice koje izazivaju bolesti preko zime će mirovati u tlu, a zatim će ponovo vrebati žrtvu. I za njih imamo plan. Slijedeće godine ćemo jako paziti kave presadnice sadimo, odnosno paziti ćemo da ih pustimo da izrastu nešto više te da nemaju listove blizu tlu. takvi listovi bi ionako brzo oboljeli, ali bi bolest prenijeli i na one iznad sebe. Biljčice viših stabljika i listova udaljenijih od tla bolje se nose sa najezdom puževa. Pužu je ipak teže popeti se po tankoj stabljici i dohvatiti list. Nakon sadnje presadnica tretirat ćemo zemlju oko same biljčice koprivom i otopinom mlijeka. Kad se biljčice prime skinut ćemo donji red listova, tretirati biljke i ponovo tlo oko njih te tlo pokriti malčom, kao dodatnim slojem zaštite između gljivica i biljaka. Naravno, paziti ćemo na biljke jednako kao i ove godine, uklanjati zaražene listove, redovito špricati protiv nametnika, kvalitetno gnojiti našim kompostom i prihranjivati otopinom koprive, kako bismo dodali dušik u vrijeme intenzivnog rasta listova. Iako smo vrlo uspješno izborili bitku s bolestima rajčice i sada, u vrijeme dozrijevanja i berbe, jako pazimo na plodove koji prije dozrijevanja pokažu znakove propadanja. Odmah ih beremo i od njih radimo vrlo ukusan namaz. Evo i recepta Pozdrav svima koje je tema interesirala i koji su u našem iskustvu pronašli nešto što nisu znali ili su zaboravili primijeniti ove godine.
amile почетник
Број порука : 51 Година : 75 Локација : Rudna Glava kod Majdanpeka Члан од : 18.04.2011
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Tue Sep 09, 2014 7:36 am
Vrt u rujnu: sačuvajte nasade od prvog mraza
Što se sve u vrtu obavlja u rujnu, što se sadi, što sije, što bere...
Bilo da ste strastveni vrtlar ili ste se s uzgojem bilja ove godine susreli prvi put, rujan je jako važan. Naime, u ovo doba godine je već moguća pojava i prvog noćnog mraza. Ako vam se dogodi da kiša i/ili noćni mraz unište ljetno cvijeće, na njegovo mjesto posadite dvogodišnje cvijeće kao što su maćuhice, potočnice, bradati klinčić i slično. Sadite trajnice, ali prije toga treba temeljito pripremiti tlo. To znači ukloniti trajni korov kao što je pirika, a tlo je dobro poboljšati kompostnom zemljom ili drugim organskim tvarima. Nakon povratka s odmora uklonite korov kako ne bi procvjetao.
Povoljno je vrijeme za sadnju crnogorice i zimzelenog drveća. Sadite lukovice cvijeća otpornog na zimu. Sada je vrijeme da prema potrebi ponovite sjetvu travnjaka. Svi vi koji u vrtu sadite povrće krenite sa sadnjom matovilca, a sredinom rujna možete sijati špinat za ranoproljetnu berbu. Kod kelja pupčara, ako se nisu počeli stvarati mali pupovi, otkinite krajnji pupoljak.
Krajem mjeseca sadite zimsku salatu glavaticu. Prije pojave prvih hladnijih noći berite krastavce, rajčicu, papriku, tikve, tikvice te ih skladištite na pogodno mjesto. Zelene rajčice pustite da sazru na sobnoj temperaturi, svjetlost im nije potrebna. Sada je vrijeme za berbu endivije i drugih vrsta povrća.
U voćnjaku je upravo u rujnu vrlo živo. Kod kasnih sorti jezgričastog voća možete vršiti eventualno posljednje prskanje protiv bolesti skladištenja nekim organskim sredstvom protiv gljivica. Berba mora biti brižljiva jer samo zdrave plodove možemo sačuvati. Sad je i pravo vrijeme da pripremite prostorije u kojima ćete čuvati voće i povrće. Rujan je i vrijeme za posljednju gnojidbu jagoda. Također u ovo doba možete početi pripremati jesensku sadnju.
U rujnu dozrijevaju neke vrste krušaka, npr. viljamovka, boskova bočica i avranška, a kod šljiva to je prije svega domaća bistrica. Također, rujan je vrijeme za berbu mrkve, peršina, cikle, rotkvica, graha mahunara, tikvica... dok se na gredice siju špinat, matovilac, salata, blitva, a sade salata zimska, luk, češnjak, mladi luk.
CrveniZmaj нови члан
Број порука : 45 Година : 47 Члан од : 09.11.2010
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Wed Sep 10, 2014 7:20 am
Rujan je u mjesec kada se siju kulture koje se beru u kasnu jesen, ali i tokom zime i iduće proljeće. To znači da je potrebno imati kutak vrta koji nećete orati ili zapustiti u korov nakon glavnine berbi, nego gdje ćete vrtlariti i brati cijele sezone. Nažalost, prečesto viđam kako ljudi nakon ljetnih i jesenskih jednostavno zapuste svoje vrtove i zaoru sve na jesen. To je doista jako velika šteta, jer je na vrtu moguće imati berbe cijele godine uz malo truda.
Radovi na vrtu u rujnu Rujan je u glavnini mjesec berbi u vrtu. Početkom rujna (ili krajem kolovoza) vadi se i krumpir iz tla, te beru i tikve golice, a dozrijevaju i orasi. Beru se rajčice, paprike, patlidžani, krastavci, tikvice, visoki grah i visoke mahune, cikla, blitva... To je razdoblje kada se naveliko i sprema zimnica, ali i sprema sjeme za iduće godine.
Također, za određene vrste povrća vrijeme je opet za sjetvu. Siju se kulture koje se beru u kasnu jesen, ali i tokom zime i iduće proljeće. To znači da je potrebno imati kutak vrta koji nećete orati ili zapustiti u korov nakon glavnine berbi, nego gdje ćete vrtlariti i brati cijele sezone. Nažalost, prečesto viđam kako ljudi nakon ljetnih i jesenskih jednostavno zapuste svoje vrtove i zaoru sve na jesen. To je doista jako velika šteta, jer je na vrtu moguće imati berbe cijele godine uz malo truda.
Kraj kolovoza i početak rujna idealno su vrijeme za sjetvu matovilca i luka majskog srebrenca. Ovo dvoje je i dobra kombinacija, pa ih možete iskombinirati na gredici – stavite nekoliko redova luka i između nekoliko reda matovilca. Tako posijani matovilac moći ćete brati od kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. Kod uzgoja matovilca preporuča se ne malčirati gredice na kojima je on posijani jer malč kasnije kod berbe prilično smeta kod čišćenja sitnih listova matovilca za jelo.
Luk majski srebrenac se može posijati kao sjeme, ali i posaditi lučice. Osnovna je razlika što posijani luk većinom naraste na veličinu lučica za sadnju iduće godine – dakle ne na veličinu za jelo, mada ponekad može narasti i veći. Sjeme se dakle sije krajem kolovoza i početkom rujna. Lučice luka sade se malo kasnije, tokom listopada i studenog. Ovo ja najranija vrsta luka i tako ćete imati mladi luk ranije u proljeće, kao i velike bijele glavice za korištenje već u svibnju iduće godine. Osim vrste majski srebrenac, postoji i luk junski srebrenac – dakle nešto kasnija sorta. Sjeme obiju vrsti moguće je naći u dućanima s sjemenskim materijalom.
Početkom rujna i krajem kolovoza sijemo i salate na vrt, i to zimske vrste i salatu 4 godišnja doba. Zimske vrste salata izgledaju kao i proljetne vrste salate. Jedina je razlika što se zimske siju na jesen, bez problema prezimljavaju u svim dijelovima naše zemlje, pa i najhladnije zime. Tako već u ožujku i travnju, dok tek sijete proljetnu salatu, možete imati mladu i sočnu salatu u vlastitom vrtu. Salata 4 godišnja doba može se sijati i kao proljetna i kao jesenska vrsta salate. Vrsta koju ja imam je blago crvenkaste boje, a kad prezimi na nižim temperaturama, na proljeće je intenzivno tamno crvene boje, što je svakako zanimljivo kako na vrtu tako i na tanjuru. Tokom rujna i kasnije potrebno je posijanu salatu i presaditi. Ja ju većinom uzgajam na rubovima gredica luka i češnjaka koji se sadi kasnije u jesen.
Radiči i lentive koje smo sijali tokom lipnja i srpnja već su polako i za berbu krajem rujna. Oni ne podnose smrzavanja kao zimske salate pa se prije većih zahlađenja spremaju s vrta.
Na jesen možete ponovo sijati i rotkvice, rukolu i špinat. Naime, ove vrste ne vole ljetne vrućine i brzo odu u sjeme ako ih sijete tokom ljeta. Ali na jesen, dok padnu temperature, opet je idealno vrijeme za njihov rast. Špinat isto može prezimiti blaže zime i možete ga za takvih zima brati stalno (osim naravno ako nije prekriveni snijegom).
U kontinentalnim dijelovima Hrvatske često se već krajem rujna ili početkom listopada mogu dogoditi jutarnji mrazevi. Kako je povrće iz obitelji pomoćnica (rajčica, paprika, peruanska jagoda...) i tikvenjača (tikve, krastavci, dinje...), ali i mahunarke poput graha i mahuna, jako osjetljivo na hladnoću, prvi mrazevi ih uništavaju. Stoga svakako pratite prognoze. U slučaju najave mraza poberite sve što je spremno za berbu na vrtu da mraz ne uništi plodove. Paprike možete pobrati i sasvim male i zelene, i te su dobre za konzumaciju, a rajčicu poberite i zelenu. Zelena se rajčica može spremiti za zimnicu, postoje brojni recepti na internetu za to. Ona nije otrovna kako neki tvrde, jer alkaloid tomatine, koji je potencijalno opasan za čovjeka, u plodovima se nalazi u niskim količinama i ne šteti u tim količinama. Naravno, ne pretjerujte s konzumacijom zelenih rajčica. Osim toga, rajčica može dozoriti naknadno na sobnoj temperaturi. Jednostavno ju posložite na suho mjesto, poput pulta u kuhinji, a najbolje će biti ako pokraj stavite i neko zrelo voće, poput jabuke ili banane. Ono ispušta etilen koji ubrzava dozrijevanje zelenih plodova. Tikve je isto bitno maknuti s vrta prije mrazeva, a kako se spremaju preko zime pročitajte OVDJE. Ostatak biljaka na vrtu možete probati zaštititi agrotekstilom. Naime, često se zna dogoditi da se mraz dogodi samo par dana, pa onda sve do početka studenog bude lijepo vrijeme. Stoga ako zaštitite povrće i još se dogodi lijepo vrijeme, možda ćete imati još berbi i tog osjetljivijeg povrća. Ako će se dogoditi hladni jači vjetrovi, nažalost tu je teško zaštititi biljke agrotekstilom.
I određeno cvijeće je osjetljivije na mraz, a pogotovo dalija, dragoljub, kadifice...
U rujnu se počinju puniti i police u dućanima sjemenski materijalom i lukovicama za jesenski sadnju. Kod kupovine lukovica budite posebno oprezni, jer nažalost s lukovicama možete biti na mnogo načina prevareni. Više o tome pročitajte na sljedeće linku http://www.biovrt.com/article/Jesenska-kupovina-lukovica-cvijeca.html
Irina Aku нови члан
Број порука : 37 Година : 62 Локација : Moscow, Russia Члан од : 24.07.2011
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Fri Sep 12, 2014 6:14 am
FORMIRANJE ZAČINSKOG VRTA
Gotovo sve začinske biljke, uz tek nekoliko iznimaka, zahtijevaju sadnju na sunčanom položaju, zaklonjenom od vjetra, i nemaju prevelikih zahtjeva za hraniva u tlu, koja bi trebala biti propusna za vodu i u najboljem slučaju lagano pjeskovita.
Agrotehnika uzgoja
Dva su načina kako doći do začinskih biljaka. Prvi, jednostavniji način je kupnja začinskog bilja u lončićima, a kada vrijeme bude pogodno, presadnice pikirati u budući začinski vrt. Drugi način je kreativniji i samo malo složeniji, a radi se o uzgoju iz sjemena. Uz kupnju sjemena, treba priskrbiti zemljani supstrat, te posude za sadnju. Posude se napune zemljom i sjeme se posipa po površini. Sitno sjeme nije potrebno pokrivati zemljom niti pritiskati dublje u zemlju kako bi se olakšalo klijanje. Krupnije sjeme pokriva se tankim slojem zemlje. Nakon sjetve zemlja u posudama se navlaži pomoću prskalice. Posude se moraju smjestiti na toplo mjesto uz povremeno održavanje vlage tla. Nakon 2 do 3 tjedna na površini pojaviti će se male, mlade biljčice. Kako će biljke rasti imati će sve manje mjesta u posudi, stoga je neophodno prorjeđivanje izniklih biljčica, kako bi ostatak biljaka imao dovoljno prostora za daljnji rast i razvoj. Kada biljke ojačaju, kada razviju 4 do 6 listova, vrijeme je za pikiranje, pritom imajući na umu da se nježno moraju isčupati i presaditi u lončiće (plastične čaše, posude i sl.) Lončići s biljkama smještaju se na svjetlo i toplo mjesto gdje će nastaviti s rastom do presađivanja u začinski vrt. Ostavlja se količina predviđena za sadnju, a ostatak je poželjno podijeliti.
Klasična gredica za mali vrt
Rub od opeke dijeli gredicu sa začinskim biljem veliku samo jedan četvorni metar na četiri dijela. U sredini gredice moguć je smještaj kadulje, primorskog vrijeska, sipana ili čubra. Biljke koje stvaraju mnogobrojne izdanke, poput mirisne metvice ili melise, najbolje je saditi u cvjetne lonce kako nebi ugrožavale okolno bilje.
Posebno atraktivno u svakom vrtu izgledati će gredica sa začinskim biljem sagrađena u tehnici suhozida u obliku spirale. Na najvišem dijelu gredice najbolje će se uklopiti kadulja, timijan, bosiljak i druge biljke kojima odgovara suha zemlja i mnogo topline. Na dnu spirale bolje će uspjevati biljke koje vole vlagu. Međuprostori nastali pri gradnji zida idealni su za rast biljaka koje stvaraju busenaste jastučiće, poput origana ili timijana.
Број порука : 25 Година : 48 Локација : Srbija Члан од : 04.11.2010
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Sun Sep 14, 2014 6:40 am
Вертикално вртларство – здрава храна из пластичне боце
Са једне стране цене хране све више дивљају, а са друге нас мултинационалне компаније покушавају намамити на све могуће „јестиве“ отрове, од ГМ биљака, клонираног меса, конзерванса, вештачких боја, вештачких витамина, до брзе хране у којој се осим целулозе налазе и тешки метали. Чињеница је да више не знамо коме да верујемо по питању нутриционизма и ко у ствари зна шта нашем телу највише треба, тако потреба за органском храном постаје питање опстанка. Па ипак органска храна је скупа и до ње се тешко долази, стога нам не преостаје ништа друго већ „ствар узети у своје руке.“ Ево како изгледа једна од најбољих идеја за узгој личног органског воћа, поврћа и зачинског биља. На порталу matrixworldhr пише о овој теми Љубица Шаран.
На You Tube-у можете наћи прегршт идеја за савремено вертикално вртларство, па смо одлучили да вам представимо идеју професора ботанике Willem Van Cotthem-а са Универзитета Ghent у Белгији. Он је са својим асистентима смислио систем који захтева мало простора и који је, најважније од свега посебно једноставан за градњу и одржавање. Вертикални вртови начињени од пластичних боца не само да омогућавају узгој органске хране на посебно малом простору, већ уз помоћ природног филтера „ваш будући врт“ може без икаквих проблема преживети и са водом која није санитарно чиста.
Иако пластика није цензурисаноијал који би препоручили икоме научне студије су показале како биљке имају јединствени обрамбени систем који не асимилира честице канцерогеног БПА.
Како бисте што лакше били у могућности направити лични ефектни вертикални врт од пластичних боца, молимо вас да погледате следећи видео.
И за крај галерија различитих слика које показују колико је овакав начин узгоја хране ефикасан, без обзира одлучите ли се за узгој у затвореном или отвореном простору.
vasilijebp нови члан
Број порука : 17 Година : 33 Члан од : 13.01.2011
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Sun Sep 14, 2014 8:14 am
Sortiment i jesenska sadnja luka iz lučica
Luk je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini pa je njegov uzgoj moguć i jesenskom sadnjom. Tolerantnost na niske temperature mu je bolja od većine drugih povrtnih kultura tako da se uz pravilnu tehnologiju proizvodnje iz jesenske sadnje u pojedinim sušnim godinama mogu postići i bolji rezultati nego iz proljetne
Jesenskom sadnjom luk se uzgaja iz lučica pa se za uzgoj koriste one sorte koje se reproduciraju iz lučica. Za uzgoj luka jesenskom sadnjom treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti usjev.
Luk je povrtna kultura dosta osjetljiva na kiselost tla pa se uzgoj preporučuje na tlima blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6 - 7. Obvezno se uzgaja u plodoredu i obično dolazi iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini uzgoj luka ne bi trebalo ponavljati barem tri godine.
Sorta luka Red baron Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah nakon skidanja pretkultura na većim površinama oranjem na dubinu 30 cm. Po oranju na srednje plodnim tlima treba pognojiti s oko 600 kg/ha NPK kompleksnog mineralnog gnojiva 7:20:30 i tlo za sadnju pripremiti tanjuranjem ili sjetvospremačem, dok se na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavljaju ručno. Vrijeme sadnje Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je druga dekada listopada. Iz takve sadnje do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje.
Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom pak sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju. Na većim površinama sadnja lučica luka obavlja se mehanizirano sadilicama na prethodno pripremljene gredice ili na ravno tlo, a u vrtu ručno. Na pripremljene gredice lučice luka se sade u redove razmaka 25 - 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 - 10 cm.
Lučice luka sorte Holandski žuti
Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 - 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 - 4 cm.
Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 – 15 m2. Iako Hrvatska ima povoljne uvjete za proizvodnju lučica, ta je proizvodnja potpuno zanemarena tako da se cjelokupne potrebe uvoze. Hrvatska godišnje uvozi oko 1.500 tona lučica luka, najviše žutog, no i značajne količine crvenog i bijelog. Od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica u Hrvatskoj se najviše uzgaja sorta Holandski žuti i hibrid Centurion, od crvenog luka sorta Red baron, a od bijelog luka Majski srebrenac.
Sorta luka Majski srebrenac Sortiment Holandski žuti je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom masom 80 – 90 grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine.
Centurion F1 je srednje rani hibrid okruglasto plosnatih lukovicažutosmeđih ovojnih listova dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkastobijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti.
Red baron je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6 – 7 cm i promjera 7 – 8 cm. Blago ljutog je okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe tvari oko 12%. Pravilno uskladišten, dobro se čuva kroz duži period.
Majski srebrenac je rana sorta okruglasto plosnatih glavica prosječne težine oko 50 g. Glavice su obavijene bijelimovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen je prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju.
Autor: Dr. sc. Zdravko Matotan Broj pregleda članka: 36798; Uspješnost članka: 1865.4 Izvor: Gospodarski list Tagovi: Uzgoj povrća, Luk, Povrtlarstvo, Obrada tla Ključne riječi članka: sortiment, i, jesenska, sadnja, luka, iz, lucica, lučica, sorta, ovojnih, sadnjom, listova, lučice, dobro, uzgoj, glavice, unutrašnjost, majski, srebrenac, holandski, plosnatih, baron, uzgaja, jesenskom, vrijeme, blago, površinama, sadnja, sadnje, ovojnih listova, majski srebrenac, holandski žuti, sorta luka, jesenskom sadnjom, luka majski srebrenac
RAKEL нови члан
Број порука : 34 Година : 62 Локација : MINHEN - ZRENJANIN Члан од : 19.05.2013
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Mon Sep 15, 2014 7:47 am
POVRTNJAK VOLI VAŠE DRUŠTVO I DODIR Radove u vrtu treba planirati, a često nam se dogodi da nas vremenske prilike ili obveze dovedu do kašnjenja. Zato nije na odmet što češće baciti oko na ovakav kalendar i planirati radove. Rujan: Površine se pripremaju za jesensku sadnju. Zalijeva se prema potrebi i provodi zaštita povrća od nametnika. Skidaju se ostaci biljne mase ljetnih povrtlarskih kultura te se prekopava tlo za sadnju novih kultura. Sije se mrkva, peršin, salata, matovilac. Sadi se češnjak, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac. Traje berba tipično ljetnih plodova: paprike, rajčice, krastavaca, patliđana. Priprema se zimnica. Listopad: Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog razdoblja. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijali. Raskužuju se kliješta, klijališni okviri i klijališni prozori. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja sjetva mrkve, peršina i špinata. Sadi se češnjak, luk, salata,matovilac, radič, artičoka, luk srebrenac. Pobrani kukuruz sprema se u vreće i kukuruzišta. Vrijeme je tradicionalnog kiseljenja kupusa i repe. http://www.cipro.hr/kalendar-radova-vrt.htm#.VBaKWJR_uE4
Kalendar radova u povrtnjaku Kalendar radova u vinogradu Kalendar radova u voćnjaku Kalendar radova u cvjetnjaku Kalendar radova u polju Briga o povrtnjaku zimi Siječanj: Ukoliko niste razbacali organsko gnojivo i unijeli ga u tlo i sada to možete učiniti. Na 10 m2 treba unijeti 30 kg stajnjaka ili 1 kg stalatika. Donosi se plan uzgoja povrća u obiteljskom povrtnjaku. Popravlja se i kupuje alat i inventar, kvalitetno sjeme, mineralna gnojiva i pesticidi. U zaštićenom prostoru sije se sjeme cvjetače, kelja, kupusa, brokule i salate. Na otvorenom prostoru, ukoliko to teren dopušta, sije se grah, grašak i bob-mahunar, a sade glavice češnjaka i luka. Pregledava se povrće u trapu, podrumu i na tavanu. Za zaštitu usjeva od hladnoće poželjno je pokriti tlo agrilnom folijom koja štiti od smrzavanja. Veljača: Ukoliko uvjeti to dozvoljavaju, počinju se postavljati plastenici kako bi se osigurali topliji uvjeti za rast biljaka. Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu i pikiranje biljčica. Provodi se pikiranje povrća sijanog u siječnju ako ima 2 prava lista. U zaštićenom prostoru sije se celer, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar, cikla, mrkva, grašak,luk, peršin, rotkvica, blitva, rukola,špinat, radić. Na otvorenom prostoru sadi se češnjak, rani kupus, krumpir, kelj, salata, artičoka. Pred sadnju krumpira obavezno pognojiti NPK 7-14-21. ili NPK 5-20-30 S. Ožujak: U zaštićenim prostorima vrijeme je sadnje prijesadnica rajčice, patlidžana, paprike i krastavaca. Za bolji i kvalitetniji prinos postavlja se mulch folija. Prijesadnice se njeguju pravilnim zalijevanjem, prozračivanjem i ishranom. Tlo se predsjetveno priprema za sjetvu i sadnju povrća. Provodi se zaštita povrća od bolesti i štetnika. Na otvorenom prostoru siju se bob-mahunar, cikla, grašak, pastrnjak, mrkva, peršin, šparoga, crni korijen, blitva, rotkva, rotkvica, špinat. Na otvorenom polju sade se kupus, kelj i salata. Radovi u povrtnjaku tokom proljeća
Travanj: Provodi se priprema presadnica za izlazak na polje što znači često provjetravanje i snižavanje temperature u plastenicima. Redovito se njeguje sijano i sađeno povrće iz ranijeg razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju uz odgovarajuće postupke protiv štetnika. U zaštiti od bolesti ne preskočiti zaštitu od bolesti poput plamenjače i pepelnice. Prihranjuje se ranije sađeno povrće. Na otvorenom prostoru siju se cikla, mahuna, krastavci, lubenice, dinja, mrkva, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, tikvice, brokula, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, špinat, crni korijen, kupus, kelj, korabica, šparoga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se paprika, rajčica, salata, patlidžan, brokula, cvjetača, korabica, krumpir, kelj, šparoga, hren. Kako biste osigurali dovoljno vlage u ljetnim mjesecima, sada je optimalno vrijeme za postavljanje sustava za navodnjavanje kap po kap što će vam olakšati proces proizvodnje i osigurati veće prinose. Svibanj: Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv plamenjače luka i rajčice. Okopava se povrće, prihranjuje se i plijeve korovi, priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva povrće i to nakon sjetve i sadnje, u jutarnjim satima. Siju se cikla, mahuna, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, cvjetača, podzemna koraba, rotkva, tikvice, korabica, poriluk, crni korijen, krastavac, salata i kukuruz. Sade se rajčica, patlidžan, celer, krastavci tikvice , salata. Kako bi biljke penjačice (krastavci i tikvice) lakše rasli postavite Marnet mrežicu za biljke penjačice koja kasnije uvelike olakšava berbu plodova. Lipanj: Provodi se priprema za sjetvu kupusnjača. Sjetvu obavljamo u kontejnerima. Njega biljaka je intenzivna na polju. Provodi se zaštita rajčica, krumpira, luka, češnjaka,mahune protiv nametnika i bolesti. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće. Ukoliko još niste, poželjno je postaviti sustav navodnjavanja "kap po kap". Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se cikla, grah mahunar, mrkva, salata, radič, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, raštika, brokula, rotkva, korabica, peršin, podzemna koraba, poriluk, endivija. Zasjenjuju se rasadnici mrežama za zasjenu. Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira folijarnim gnojivima za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potporu ishranjenosti povrća namijenjena su specijalna gnojiva sa dodatkom kemijskih elemenata. Briga o povrtnjaku tokom ljeta i berba Srpanj: Povrće treba redovito zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća, povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se cikla, grah-mahunar, mrkva,peršin, kupus, kelj, cvjetača, radič, salata, endivija, rotkva, poriluk, podzemna koraba, korabica u razdoblju od sredine lipnja do sredine srpnja. Sadi se kelj, kupus, kelj pupčar, korabica, radič, cvjetača, brokula, salata, poriluk. Povrtnjake i dalje prihranjujemo kako bi dobro plodonosili.
Kolovoz: Počinje vrijeme berbe i spremanja zimnice. Pojačan je napad nametnika i potrebna je redovita zaštita. Vrijeme je intenzivne suše pa se povrće treba redovito zalijevati. Pravilna ishrana osigurava lakše podnošenje ljetnih žega. Sije se blitva, salata, mrkva, peršin, radič, endivija, špinat,luk srebrenac, matovilac, poriluk, kineski kupus. Sadi se cvjetača, kelj pupčar, kupus,kelj, brokula, salata, radič, korabica, endivija, poriluk. Idealno je vrijeme za sadnju jagoda. Prije sadnje nemojte zaboraviti obaviti osnovnu gnojidbu NPK gnojivom , a ako je ikako moguće, naša humusom siromašna tla obogatite stajnjakom ili nekim drugim organskim gnojivom. Preporučujemo vrlo praktične organske brikete jednostavne primjene. Rujan: Površine se pripremaju za jesensku sadnju. Zalijeva se prema potrebi i provodi zaštita povrća od nametnika. Skidaju se ostaci biljne mase ljetnih povrtlarskih kultura te se prekopava tlo za sadnju novih kultura. Sije se mrkva, peršin, salata, matovilac. Sadi se češnjak, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac. Traje berba tipično ljetnih plodova: paprike, rajčice, krastavaca, patliđana. Priprema se zimnica. Berba i radovi u povrtnjaku tokom jeseni Listopad: Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog razdoblja. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijali. Raskužuju se kliješta, klijališni okviri i klijališni prozori. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja sjetva mrkve, peršina i špinata. Sadi se češnjak, luk, salata,matovilac, radič, artičoka, luk srebrenac. Pobrani kukuruz sprema se u vreće i kukuruzišta. Vrijeme je tradicionalnog kiseljenja kupusa i repe. Studeni: Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore. Treba pustiti otvorenu brazdu da se zemlja smrzne ako naravno bude niskih temperatura, što bi bilo dobro. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, a sadie češnjak i luk. Sjetva rajčice u plastenik. Povrće na otvorenom dobro je prekriti agrilom- folijom koja štiti od smrzavanja. Za berbu je spreman špinat, blitva, rane brokule, cvjetača, crveni radić, indivija, salata koju imamo cijelu godinu. Prosinac: Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. Prikuplja se svježi bioenergetski materijal i čuva do upotrebe. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat ili sitni inventar. Sije se bob mahunar i grašak. Vrši se pikiranje rajčice u plasteniku. Sije se rani kupus i rani kelj u zaštićenom prostoru te salata. Ostali savjeti: Kalendar radova u vinogradu Kalendar radova u voćnjaku Kalendar radova u cvjetnjaku Kalendar radova u polju
rnarancic нови члан
Број порука : 37 Година : 67 Локација : Chicago, IL USA Члан од : 28.12.2011
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Tue Sep 16, 2014 6:56 am
Bosiljak Sinonim: Bosilj, bazilika, bosiljak sarmaš, krupan bosiljak, bažulek; Engleski naziv: Basil; Latinski naziv: Ocimum basilicum L.;
Bosiljak je biljka od davnina poznata kao začin. Smatra se da potječe iz Indije, a danas se najviše upotrebljava u Francuskoj i Italiji. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici usnača (Lamiaceae, Labiateae). U obliku čaja bosiljak se koristi kao sredstvo za umirenje i kod probavnih problema, a ima i izraženo antiseptično svojstvo. Često se upotrebljava prilikom inhalacije dišnih puteva. Stabljika bosiljka sadrži 0,5 – 1,5 % eteričnog ulja, u kojemu ima najviše metilkavikola (55%), estragola i eugenola. Karakterističan miris i aromu biljci daje upravo kemijska tvar eugenol.
Morfološke osobine bosiljka
Bosiljak je jednogodišnja biljka koja može doseći visinu od 80 cm. Stabljika je uspravna, a listovi jajasti s oštrim vrhom. Veličina se listova povećava od vrha stabljike prema njezinom podnožju. Cvjetovi bosiljka su sitni i bijele boje, smješteni na gornjem dijelu biljke. Korijen je osrednje razvijen, ali je razgranat te prodire relativno plitko, do 40 cm dubine. Sjeme zadržava klijavost 4 do 5 godina, a niknut će 7 do 14 dana nakon što se obavi sjetva. Masa 1.000 sjemenki iznosi 1,2 do 1,8 grama. Agroekološki uvjeti za uzgoj bosiljka Temperatura Bosiljak je kultura koja uspijeva u umjereno toploj klimi. Optimalna temperatura za klijanje bosiljka je 18 do 20 °C , iako će proklijati i pri minimalnoj temperaturi od 12 °C.
Voda Budući da je korijen biljke plitak, bosiljak zahtjeva relativno veliku količinu vlage. U vegetacijskom razdoblju zahtijeva od 600 do 650 mm2 padalina, a osobito mu je potrebna vlaga u stadiju klijanja, nicanja, izbijanja izbojaka i pupanja.
Tlo Biljka je relativno osjetljiva na uvjete tla te ga je potrebno uzgajati na toplim humusnim tlima s dobrim vodozračnim režimom. Primjer takvog tla je černozem istočne Slavonije. Tehnologija uzgoja bosiljka
Plodored Budući da se radi o jednogodišnjoj kulturi, bosiljak se uklapa u sve plodorede. Preporuka ga je vratiti na isto mjesto svake druge do treće godine, a najbolji predusjev su leguminoze. Treba imati na umu da je izuzetno osjetljiv na ostatke herbicida u tlu. Vegetacijsko razdoblje bosiljka traje 170 do 180 dana ako je uzgojen kao sadnica. Cvatnja započinje sredinom lipnja i cvate dva mjeseca.
Priprema tla Duboko oranje u jesen je obvezno kako bi se tlo pripremilo za sjetvu. Osnovna se obrada obavlja na dubini od 30 do 35 cm. U rano se proljeće tlo obrađuje površinski kako bi se što je više moguće očuvala vlaga u tlu.
Ishrana biljke Pri osnovnoj jesenskoj gnojidbi potrebno je 35 do 45 kg/ha fosfora i 80 kg/ha kalija. U startnoj gojidbiu proljeće potrebno je 40 do 60 kg/ha dušika i 18 do 20 kg/ha kalija. Preporuka je poslije prve košnje prihraniti tlo s 30 do 40 kg/ha dušika.
Sjetva bosiljka Optimalni se rezultati u uzgoju bosiljka postižu ukoliko se sjetva obavlja početkom svibnja, budući da jako lako stradava od kasnih proljetnih mrazova. Ukoliko se sadi u područjima gdje nema opasnosti od mrazova, sjetva se može obavljati već krajem travnja, što je optimalno vrijeme. Bosiljak je potrebno sijati u međurednom razmaku od 50 cm. U jamice se obično sije 3 do 5 sjemenki, u razmaku od 20 do 25 cm. Dubina sjetve je 0,5 do 1 cm, a za površinu od 1 ha potrebno je 2,5 do 3,5 kg sjemena.
Košnja bosiljka Košnja bosiljka obavlja se dva puta godišnje. Prva je košnja na početku cvjetanja, početkom srpnja. Druga je košnja krajem rujna. Kosi se na visinu od 10 do 12 cm. Očekivani je prinos u dva otkosa 6 do 8 t svježe herbe po hektaru ili 1,3 do 1,7 suhe sjeckane tvari.
Uporaba bosiljka Bosiljak ima aromatičan, osvježavajuć te pomalo pikantan okus. Najbolje ga je koristiti svježeg, budući da sušenjem gubi miris i okus. Tvari koje sadržava djeluju protuupalno, a pomaže kod bolesti bubrega te probavnih i dišnih tegoba.
Izvor: Bauer, V.: Začinsko bilje, Dušević i Kršovnik d.o.o., Rijeka, 2013. Stepanović, B. i sur.: Tehnologija proizvodnje ljekovitih, aromatičnih i začinskih biljaka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 2001. Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, Školska knjiga, Zagreb, 1992. Bosiljak - Sorte (1) Bosiljak * Sorte označene sa zvjezdicom (*) nisu svrstane na Sortnu listu Republike Hrvatske jer na njima nije provedeno DUS ispitivanje (ispitivanje različitosti, ujednačenosti i stabilnosti).
markopajcin нови члан
Број порука : 20 Година : 64 Локација : Beograd Члан од : 17.08.2010
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Mon Sep 22, 2014 5:19 am
Potpuno prirodna sredstva za prskanje povrća, voća i raznog cvijeća
Tečno đubre od koprive
Naročito se preporučuje za lisnato povrće zbog azota, a sadrži i niz mineralnih materija.Koprive treba potopiti kao za sredstvo za prskanje, ali sada ih treba ostaviti u vodi sve dok đubrivo ne prestane da pjeni. Za to vrijeme ga treba svakodnevno promiješati drvenim štapom. Posle nekoliko dana đubrivo od kopriva dobija veoma neprijatan i prodoran zadah i zato ga treba praviti van kuće, a posudu dijelimično pokriti.
Kada pjena prestane da izbija, đubrivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom količinom vode, a zatim time zalivati okolinu biljaka. Ljeti, u vrijeme intenzivnog rasta i razvoja, povrće može ovim đubrivom od kopriva da se zaliva jednom nedeljno.
Nasječenim koprivama, ako ih samo ima dovoljno, treba u bio-bašti pokrivati i tlo između redova povrća, što veoma povoljno djeluje na pojačani rad korisnih organizama i na mineralnu vrijednost zemlje. Treba, međutim, obratiti pažnju da koprive nemaju sjeme, inače bi se tečnim đubrivom ili svježim biljkama između povrća zasijale mlade koprive.
Tečno đubrivo od listova gaveza
Gavez sadrži gvožđe, kalijum, kalcijum, fosfor i mangan, pa i B-vitamine. Od njegovih listova i stabljika može se napraviti odlično đubrivo koje jača biljke i obogaćuje ih mineralima. Đubrivo od gaveza pravi se na isti način kao što je opisano tečno đubrivo od kopriva. Posle nekoliko dana, kada prestane da se pjeni, tečnost ima smeđu boju i jak miris stajskog đubriva (sadrži i belančevine).
Upotrebljava se samo razređeno vodom: na 1 litar đubriva treba uzeti 10 litara vode i izmješati. Ovim đubrivom povrće može ljeti da se đubri jednom nedeljno. Odrasloj biljci listovi i stabljike mogu da se odsijeku najviše pet puta godišnje. Efikasno i svestrano tečno đubrivo dobićete ako izmješate jednake dijelove đubriva od koprive i gaveza. a zatim dodate desetostruku količinu vode. Biljne ostatke obavezno kompostirajte. Nasječeni listovi i stabljike gaveza mogu da posluže za pokrivanje tla između povrća. Sredstvo za prskanje od kopriva
Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnih lisnih vaši, a istovremeno jača biljke, poboljšava im otpornost i đubri ih. Jedan kg svežih, nasječenih kopriva potopiti u 10 l vode i ostaviti 24 časa. Ne duže, jer preparat gubi moć. Ako nema sviježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih. Posle 24 časa tečnost treba procjediti i njome dobro poprskati biljke sa svih strana. U tu svrhu može da se upotrebi rasprskivač ili prskalica za voćke. Postupak može da se ponovi posle nekoliko dana. Biljni ostaci se kompostiraju.
Sredstvo za prskanje od pelena
Koristi se protiv lisnih vašiju, rđi na ribizlama. grinja na kupinama, protiv gusijenica i mrava, ako prenose lisne vaši na biljke. 300 grama svježih listova i cvijtova pelena (ili 31 grama osušenih) poklopiti u 10 litara vode i ostaviti dva do tri dana. Procijediti! Nerazređenom tečnošću poprskati biljke. Pelen se nikada ne kompostira, jer ga kišne gliste u kompostu izbjegavaju.
Sredstvo za prskanje od preslice (rastavića)
Ova biljka sadrži prilično silicijumove kiseline. Koristi se protiv biljnih bolesti, kao što su plesn, rđa, protiv raznih vrsta grinje crvenog pauka (voćke). 1 kg sveže preslice (ili 150 grama osušene) potopiti u 10 litara vode i ostaviti 12 časova. Sutradan preslicu izvadimo i u manjem delu vode u kome se namakala skuhamo, tako da polako vri 30 minuta. Ostavimo da se poklopljena polako ohladi, a zatim dodamo preostalu vodu u kojoj se namakala. Jedan litar ovog čaja razrijediti sa 5 litara vode, procijediti i upotrebiti. Sredstvom od preslice (rastavića) biljke treba prskati kada je vrijeme lijepo i sunčano. Veoma je dobro i sredstvo od preslice i kopriva. Ako prvo prskanje ne da zadovoljavajuće rezultate, postupak treba ponoviti jer ne škodi, već samo koristi.
Sredstvo za prskanje o cvijeta vratiča
Dijeluje protiv štetočina na baštenskim jagodama, protiv grinja na kupinama, bube koja napada maline, protiv lisnog leptirka (moljca), rđe na biljkama i plesni. 500 grama sviježih listova, stabljike i cvijetova vratiča (ili 30 g osušene biljke) potopiti u 10 litara vode. Može se skuvati kao preslica i rastavić). Za zimsko prskanje voćaka ovaj čaj se ne razređuje. Zimi se njime prskaju biljke, a leti samo zemlja oko njih. Posle cvijetanja biljaka i u jesen prska se čajem razrijeđenim sa još dva dijela vode. Pažnja: Tečnost pripremljena na ovaj način otrovna je za ljude.
Sredstvo za prskanje od listova paradajza
Koristi se za prskanje povrća iz porodice kupusa kao zaštita od leptira kupusara, a djeluje i protiv leptira i gusjenica. 2 šake listova paradajza i odlomljenih sporednih izdanaka zgnječiti i potopiti u 2 litra vode u toku 3 časa. Procijediti i prskati.
Čaj od cveta odoljena
Deluje kao odlično đubrivo za povrće sa plodovima, jagode i cvjetne biljke. Istovremeno je veoma efikasno sredstvo protiv štetnih insekata i biljnih plijesni jer jača biljke. Odoljen sa stabljikama i listovima odličan je dodatak kompostu. Koristi se i za pravljenje aktivatora za kompost.
Sredstvo za prskanje od listova rabarbare
Deluje protiv moljca koji napada praziluk i nagriza mu listove. 1 kg svježih listova rabarbare prelili sa 6 litara vrele i ostaviti 24 časa. Procediti i tom tečnošću zaliti biljke praziluka.
Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka
Koristi se kada se pojave grinje i plijesni, naprimer, na paradajzu, kao i u slučaju da lišće krompira postane smeđe. Od kuhanih ljuski crnog luka može se dobiti i sredstvo za prskanje protiv insekata.
Kalijumov sapun
Kalijumov sapun (meki sapun) koristi se za suzbijanje lisnih vaši, štitastih moljaca i dr. insekata koji napadaju nadzemne organe biljaka. Kod njegove primjene važno je koristiti velike količine vode kako bi se biljke dobro okupale. Osim što suzbija insekte, koristi se i za ispiranje biljaka od medne rose i čađavice.
Insekticid kiselo drvo
1 kg svježeg lišća se isitni i prelije sa 50 litara ključale vode i češće miješajući, držati 24 sata. U drugom sudu se rastvori 1 kg crnog mekog sapuna u 50 l ključale vode. Ocijeđena tečnost od lišća i rastvor sapuna se pomješaju i tom tečnošću se prska voće i povrće protiv napada insekata.
Prašak kojim se zaprašuje voće u vreme cvijetanja
Po 10 kg fino samljevene osušene kore s korijena kiselog drveta, fino samljevenog osušenog lišća paradajza i dijatomida i sve se dobro pomiješa. Da bi odstranio razne insekte, u raznim krajevima svijeta narod stavlja svježe lišće kiselog drveta u, postelju, njime se trlja, a isto to činiti i sa stokom.
НЕБОЈША нови члан
Број порука : 32 Година : 37 Локација : Београд Члан од : 14.11.2011
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Wed Sep 24, 2014 9:25 am
Smudge sticks Ljekovito i aromatično bilje koje uzgajam u vrtu, osim za kuhanje i čajeve, koristim i za izradu mirisnih štapića za pročišćenje prostora il ti smudge sticks. Korištenje mirisnih štapića u pročiščivanju prostora tehnika je proizašla iz ceremonija i rituala indijanskih plemena, no budući da je izrada štapića jednostavna, tehnika se zadržala do današnjih dana.
ŠTAPIĆI S MIRISIMA VAŠEG VRTA Ljekovito i aromatično bilje koje uzgajam u vrtu, osim za kuhanje i čajeve, koristim i za izradu mirisnih štapića za pročišćenje prostora il ti smudge sticks. Korištenje mirisnih štapića u pročiščivanju prostora tehnika je proizašla iz ceremonija i rituala indijanskih plemena, no budući da je izrada štapića jednostavna, tehnika se zadržala do današnjih dana. Orginalni štapići najčešće se rade od kadulje, divljeg pelina i cedra, no jednako se mogu koristiti domaće biljke poput lavande, ružmarina, timijana ili matičnjaka. Smudge sticks zapravo su čvrsto svezani pušleki aromatičnog bilja koji se nakon što se dobro osuše, zapale i puste da lagano izgaraju.
Orginalni štapići najčešće se rade od kadulje, divljeg pelina i cedra, no jednako se mogu koristiti domaće biljke poput lavande, ružmarina, timijana ili matičnjaka. Smudge sticks zapravo su čvrsto svezani pušleki aromatičnog bilja koji se nakon što se dobro osuše, zapale i puste da lagano izgaraju.
Mirisni pušleki gotovi su u trenu, a za njihovu izradu potrebno je svega nekoliko sastojaka – škare, pamučni konac I biljke.
Biljke koje ste namijenili za izradu štapića berite za vrijeme suhog i sunčanog dana u prijepodnevnim satima. Sve biljke u pušleku aranžiraju se da su podjednake veličine.
Tajna u izradi kvalitetnih smudge sticksa koji će ravnomjerno i dugotrajno gorjeti je u tome da se pušlek cijelom dužinom čvrsto, ali zaista čvrsto stegne vezicom. To je važno da ne bi prilikom sagorijevanja došlo do ispadanja pojedinih djelova ili kompletnog raspadanja svežnja.
Donji dio štapića koji se drži rukom, može se omotati vezicom u boji, te ukrasiti raznim dodacima kao što su pera, budući da taj dio neće gorijeti.
Gotovi mirisni štapići stavljaju se na suho, mračno i prozračno mjesto da se dobro osuše. Prilikom korištenja vrh štapića za pročišćavanje se zapali uz pomoć plamena svijeće, te zatim nježno ljulja u zraku dok vrh ne počne tinjati. Kako bi se izbjeglo da zapaljeni dijelovi padnu na pod, svežanj se drži u posudi. (Tekst je objavljen u časopisu D&D – Dom i Dizajn, Jutarnji list, Fb: D&D)
mmongoga нови члан
Број порука : 20 Година : 60 Локација : Beograd Члан од : 07.06.2011
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Thu Sep 25, 2014 7:45 am
Nakon tolikih kiša koje su pale na naše vrtove, već smo se pomirili s činjenicom da ove godine nećemo uživati u vlastitom voću i povrću kao inače. Nije sve izgubljeno..
Kako imati bogat povrtnjak i nakon velikih kiša
Kišna godina kao da nema kraja i čini nam se kao da u povrtnjaku ništa neće uspjeti. Ipak, nije baš tako...
Nakon tolikih kiša koje su pale na naše vrtove, već smo se pomirili s činjenicom da ove godine nećemo uživati u vlastitom voću i povrću kao inače. Tako je i u mom vrtu. Mnoge su vrste vidno usporile rast, a neke i počele trunuti prije vremena.
To nije neobično jer su gredice tako mokre i pune vode da mi noge svaki put propadnu u blato kada zakoračim u vrt. Pa ipak, ne mogu reći da se kući vraćam praznih ruku. Neke vrste povrća posve su me iznenadile i dokazale da su otpornije nego što sam očekivala. Blitve, radiči, lisnati kelj i kovrčavi kelj izgledaju fantastično, a dragoljub i verbene cvatu kao da kiše nije ni bilo.
Radiči su otporni i na vlagu i na hladnoću, no samo pod uvjetom da se ne dodiruju s drugim biljkama
Osjetljive vrste Iako je moj vrt i sada prepun povrća, već je na prvi pogled jasno da nešto nije u redu. Rajčica u njemu nema jer su nakon jedne kišne i hladne noći jednostavno pocrnjele i razboljele se. Druge vrste plodovitog povrća još se drže, no ne bez posljedica. Uz mnogo kiše i oblačnog vremena listovi su narasli veliki, no plodovi kao da stoje. Paprike i patlidžani, inače ekstraplodni, rastu tako polako da mi se čini kao da tek zametnuti plodovi nikada neće dozreti. To su vrste kojima nedostaje i sunca i topline, toliko neophodne za sintezu šećera. Zbog toga trpe i krastavci, tikvice, ali i bobičasto voće poput jagoda i malina. Još nikada njihovi plodovi nisu bili istodobno tako krupni i tako bezukusni.
Izdržljive vrste Za razliku od plodovitog povrća i voća, lisnate vrste poput blitve, radiča, endivija, poriluka, peršina i raznih vrsta kupusnjača doslovno bujaju. Drugim riječima, ovosezonsku kišu izdržale su one vrste koje i inače sadimo za zimu pa su već naviknute na povećanu vlagu i niže temperature. No dobro se drže čak i mahune, koje sam ove godine posadila na padini. Općenito govoreći, sve površine koje sam formirala na blago nagnutom terenu uspjele su preživjeti silinu bujice koja se slijevala po njima, dok su one na ravnim dijelovima već odavno propale pa sam ih morala zamijeniti novim presadnicama. Isto vrijedi i za povrće koje sam uzgajala na povišenim gredicama.
Kada nema sunca i topline, paprike stagniraju i zaostaju u rastu
Povišene gredice Kada su godine ovako ekstremne, povišene gredice pokazuju svoju vrijednost još i više nego inače. Razlog je jednostavan. Onih nekoliko sunčanih trenutaka koji su ove sezone povremeno razbijali tmurnu svakodnevicu, potaknulo je i sušenje na povišenim gredicama. Toplina sunca prenosila se s bočnih strana drvenih dasaka na unutrašnjost i poticala brže sušenje nego na klasičnim gredicama. Naravno, pomogla je i kvaliteta supstrata (pjeskovito, humusno tlo), ali i zeolit koji sam dodala na početku sezone. No ni to nije sve. Pazila sam i na način sadnje pa sam svoje jesensko/zimsko povrće sadila s većim razmakom nego inače. Tako se sprečava doticanje listova među susjednim biljkama, a time i truljenje. Zbog svega toga moj će vrt i ovakvim uvjetima ipak donijeti mnogo zadovoljstva.
jovan28 нови члан
Број порука : 25 Година : 70 Члан од : 10.11.2010
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Sun Sep 28, 2014 11:57 am
KOMPOSTIRANJE U KUĆANSTVU MALI VODIČ ZA POČETNIKE
ORGANSKI otpad - smeće ili korisno dobro?
Kada bismo sve otpatke u našoj posudi za smeće razvrstali i odvojeno složili, ustanovili bismo da organski otpad čini čak oko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. U organski otpad ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, ostatke čaja (s vrećicama), biljne ostatke iz vrta i sl. Ugledajući se u prirodu, ljudi su od davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro. Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus. Možemo je primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu. To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
AŠTO KOMPOSTIRATI ? Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruženja tvari u prirodi: od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj način odgovorno i aktivno sudjelujemo u rješavanju problema otpada, tj. sami recikliramo oko jednu trećinu svojih otpadaka. Tako pridonosimo: - smanjenju volumena otpada i rasterećenju odlagališta - smanjenju troškova odlaganja otpada - smanjenju onečišćenja tla, vode i zraka - povećanju kakvoće tla - povećanju kakvoće okoliša
KADA KOMPOSTIRATI? Kompostirati možemo tijekom cijele godine. U zimskim mjesecima aktivnost mikroorganizama i ostalih “stanovnika” kompostne hrpe smanjuje se zbog hladnoće, pa kompostnu hrpu moramo zaštititi od prevelike vlage i hladnoće. Ljeti je moramo štititi od isušivanja i redovito provjeravati vlažnost.
GDJE KOMPOSTIRATI? Prije nego započnemo s kompostiranjem, moramo odlučiti na kojem mjestu ćemo smjestiti kompostište i na koji način ćemo kompostirati. Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća (a) ograđena drvom (b), ciglom, žicom (c),...ili u specijalnim komposterima koje nudi trgovina.
u hrpi
ograđenoj drvom
ograđ. žicom
Kompostiranje u hrpama Najjednostavnije je da organski otpad složimo na hrpu. Hrpa bi trebala biti visoka oko 1m -1,5m, isto toliko široka, a dužina hrpe ovisi o količini materijala kojeg imamo na raspolaganju. Ako su vrt i okućnica prostrani, računa se da za kompostište treba odvojiti oko 10% površine. U kućanstvima s malim brojem članova i malom okućnicom obično nema dovoljno biomaterijala za velike slobodnostojeće hrpe, pa biootpad možemo smjestiti u spremnike koje je lako izraditi od dasaka, žice ili cigle. Tako štedimo prostor, a vrtu i kompostištu osiguravamo uredan izgled. Za ovakav način kompostiranja u vrtu moramo predvidjeti površinu od najmanje 3- 4m2. Kompostiranje u hrpama omogućuje lakši pristup kompostnom materijalu te lakše preokretanje i kontrolu vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalni komposteri koje nudi trrgovina.
Ako nemamo vrta? Ako je vrt vrlo malen te nemamo mjesta za kompostiranje u hrpama ili u spremnicima koje smo sami načinili, rješenje je u specijalnoj posudi - komposteru. Ako nemamo vrt, takav komposter možemo držati na balkonu ili u garaži. .
KAKO KOMPOSTIRATI? Ako imamo vrt i odlučimo se za najjednostavniju i najjeftiniju metodu, tj. kompostiranje u hrpi, iz praktičnih razloga dobro je predvidjeti mjesto za dvije hrpe te mjesto za odlaganje suhog, drvenastog vrtnog otpada. Površina koju će zauzeti kompostište ovisi o veličini vrta i okućnice, a minimalna potrebna površina iznosi 3-4m2 . U nastavku dajemo primjer kompostiranja organskog otpada u kućanstvu s malim vrtom. Na jednom mjestu skupljamo zalihe suhog, drvenastog otpada iz vrta (lišće, suho pruće, usitnjeno granje, grančice) i drugi slični suhi otpad (piljevina, iverje...). Taj otpad usitnimo i ostavimo da nam je uvijek pri ruci za miješanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlažnost i poboljšavmo strukturu otpada namijenjenog kompostiranju (na slici je za tu svrhu predviđen spremnik 1). Na mjestu određenom za kompostne hrpe stavimo podlogu od krupnijeg materijala (usitnjeno granje, grančice, iverje). Prva hrpa je privremena hrpa
(2): na nju stavljamo otpad kako nastaje u kuhinji i vrtu (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno). Pritom ga uvijek miješamo sa suhim, drvenastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrijemo tankim slojem zemlje kako bi se neutralizirali mirisi i spriječilo skupljanje mušica. Hrpu povremeno rastresemo vilama. Kad sakupimo dovoljno materijala, a najkasnije nakon 3 mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebacimo na drugo mjesto, tj. načinimo konačnu kompostnu hrpu (3) koju ostavimo da dozrijeva. Pritom provjerimo vlažnost materijala, pobrinemo se za prozračnost, hrpu pokrijemo (opširnije upute o uspješnom kompostiranju nalaze se u nastavku). Kompostiranje teče dalje tako da otpad iz kuhinje i vrta nastavimo odlagati na opisani način, na istom mjestu (privremena hrpa 2). Najkasnije poslije tri mjeseca materijal s ove hrpe prebacimo na hrpu koja dozrijeva (3). Poželjno je prethodno rastresti materijal na hrpi 3, a tek onda na njega položiti novi materijal s hrpe 2 i to tako da ih međusobno ne miješamo. Hrpu pokrijemo i ostavimo da dozrijeva. Opisani način kompostiranja pogodan je za kućanstva s malim vrtom.
U kućanstvima s prostranim vrtom i okućnicom, velike količine organskog otpada omogućuju da se odmah složi konačna slobodnostojeća hrpa, a novonastali biootpad slaže se uz postojeću hrpu tako da se ona produžuje ili se načini nova kompostna hrpa. Način na koji ćemo kompostirati biomaterijal ovisi, dakle, o veličini vrta i domaćinstva, o količini organskog otpada, o površini koju imamo na raspolaganju za kompostište, itd.
Ovisno o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav mješavine otpada, temperatura), nakon 6 - 12 mjeseci iz organskog otpada nastalo je prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima - kompost. ŠTO KOMPOSTIRATI? Kompostirati se može sve što potječe iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Međutim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poželjni, a ima i takvih kojima na kompostištu u vrtu uopće nije mjesto..
KOMPOSTIRATI SE SMIJU: -otpaci iz vrta: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijeće, usitnjeno granje, -kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci -voća, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci čaja, ljuske -jaja, -ostalo: životinjska dlaka, perje, male količine papira, pepeo -drvenog ugljena ili drva, -neki organski otpaci teško se razgrađuju pa se na -kompostište ne preporučuje stavljati velike količine takvih -otpadaka. Tu spadaju: čepovi od pluta, ljuske oraha, češeri, -kosti .....
KOMPOSTIRATI SE NE SMIJU: -otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, -kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, -kosti... -ostalo: velike količine novinskog papira, časopisa u boji, -pelene, pseći i -mačji izmet, izmet općenito, ostaci duhana, -sadržaj vrećica iz usisivača, -pepeo kamenog i smeđeg -ugljena te ugljena za gril (zbog sadržaja teških metala)... -Na kompostište nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadrže -kemikalije, -npr. stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, -bojano-i impregnirano drvo, stiropor...
OD BIOotpada DO KOMPOSTA. KAKO ? KOMPOSTIRANJE ZAPOČIMA VEĆ U KUHINJI Ako organski otpad pripremimo za kompostiranje već u kuhinji, štedimo mnogo vremena na kompostištu. Zato skupljamo samo otpatke koji se mogu kompostirati. Nadalje, što organske otpatke bolje usitnimo, brže će teći procesi razgradnje. Naime, mikroorganizmi tako dobivaju veću površinu za svoju aktivnost. Zato: -sve otpatke usitnimo, -ljuske jaja zgnječimo, -mokre otpatke ostavimo da se ocijede, -tekuće otpatke (ostatke juha, umaka i sl.) ne stavljamo na -kompost. Kako bismo izbjegli stvaranje neugodnog mirisa u -kuhinji, posudu u kojoj skupljamo kuhinjski otpad ne -pokrivamo, -posudu s organskim otpadom ne držimo na suncu, -posudu praznimo što češće, najbolje dnevno.
PO UZORU NA PRIRODU? KAKO? kako osigurati dobre uvjete za kompostiranje Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomoć mikroorganizama uz pri-sustvo kisika. Na uspješnu razgradnju organskog otpada i na kakvoću konačnog proizvoda utječu: - sastav kompostnog materijala - optimalna vlažnost kompostne hrpe - prozračnost kompostne hrpe - temperatura u kompostnoj hrpi - usitnjenost materijala za kompostiranje SASTAV KOMPOSNOG MATERIJALA Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, voćnjaka...Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastičnoj posudi. Posudu praznimo što češće, najbolje dnevno, a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlažemo u blizini mjesta gdje ćemo postaviti kompostnu hrpu ili komposter. Pokošenu travu raširimo u tankom sloju da se prosuši. Granje, drvenaste ostatke i suho lišće složimo odvojeno. Granje treba usitniti. Na taj način organski otpaci iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo miješati s kuhinjskim biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani biootpad bogatiji je dušikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadrži više ugljika i nije hranjiv. Biootpad bogat DUŠIKOM: kuhinjski biootpad (ostaci voća i povrća, čaja, talog kave...), vrtni biootpad (pokošena i prosušena trava, korov, ostaci biljaka i cvijeća ...) Biootpad bogat UGLJIKOM: lišće, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice... Iskustvo pokazuje da mješavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmješa oko dvije trećine vlažnog, zelenog, hranjivog materijala i jednu trećina smeđeg, suhog, i manje hranjivog.-
Vlažnost Optimalna vlažnost veoma je važna za razgradnju biomaterijala. Ako kompostna hrpa sadrži previše vlage, dolazi do trulenja. Premalo vlage, pak, zaustavlja procese razgradnje i pogoduje stvaranju plijesni. Stoga valja pripaziti na slijedeće:
na mjestu koje smo odabrali za kompostište ne smije se skupljati voda. Bilo bi dobro da je tlo na kojem namjeravamo smjestiti kompostnu hrpu blago nagnuto.
podloga mora biti vodopropusna,
donji sloj kompostne hrpe (debljine oko 20 cm) trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala (komadići granja, grančica, pruća, iverje),
suhi materijal za kompostiranje treba navlažiti, a vlažni miješati sa suhim.
u ljetnim mjesecima kompost će trebati povremeno vlažiti, a zimi zaštititi od prevelike vlage, mjesto za kompostnu hrpu trebalo bi biti zaštićeno od vjetrova i jakog sunca. Drveće ili grmlje pružaju prirodnu zaštitu od isušivanja ali i prevelikog vlaženja. Kompostnu hrpu možemo zaštititi i materijalom koji propušta zrak, a zadržava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute, starim tepihom ili kartonom.
vlažnost kompostne hrpe možemo provjeriti na slijedeći način: iz dubine -hrpe treba uzeti nešto kompostnog materijala. Kompostni materijal mora biti vlažan poput iscijeđene spužve. Drugim riječima, kad ga stisnemo u šaku, iz njega ne smije cijediti voda, a nakon otvaranja šake, materijal se ne rasipa nego ostaje u grumenu.
Prozračnost kompostne hrpe Dobra prozračnost pridonosi boljem zagrijavanju i bržoj razgradnji organskog materijala. Kompostište ne smije imati nepropusnu podlogu (beton, cigla, asfalt, drvo...), a kompostnu hrpu slaže se tako da se najprije stavi sloj krupnijeg materijala, npr. granja i grančica. Tako se osigurava protok zraka i u samom temelju hrpe. Ako za kompostiranje koristimo spremnik (npr. drveni sanduk ili staru metalnu bačvu i sl.), on mora imati otvore za zrak. Neophodnu prozračnost i rastresitost kompostne hrpe osiguravamo miješanjem krupnijeg i sitnijeg, drvenastog i mekog (kuhinjskog) te suhog i vlažnog materijala. Rastresanje kompostne hrpe također pridonosi boljoj prozračnosti. Ako smo skupljali raznovrsni biomaterijal i hrpu načinili pazeći na uravnoteženo miješanje materijala, preokretanje nije nužno, ali je korisno. Hrpu preokrenemo poslije tri mjeseca, ili najkasnije kad primjetimo da se vidno slegla. Prilikom preokretanja pazimo da materijal koji je bio na dnu hrpe dođe na vrh, a onaj s rubova hrpe u sredinu i obrnuto. Tako ćemo sav materijal temeljito izmiješati i prozračiti, a usput ga po potrebi možemo i navlažiti. Ako otpatke odlažemo kako nastaju (privremena kompostna hrpa), rastresanje se mora obaviti češće, tj. najmanje jedanput mjesečno.
Temperatura U dobro složenoj i vlažnoj kompostnoj hrpi vrlo brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava. U sredini hrpe temperatura može dosegnuti 50 - 70°C. Zagrijavanje komposta važno je jer se tako uništavaju sjeme korova, uzročnici bolesti, nametnici, itd. Jedan od čimbenika koji utječe na temperaturu je i volumen kompostiranog materijala: da bi se podržao proces zagrijavanja, hrpa mora biti visoka barem 80 -100 cm, te barem toliko široka i dugačka. U kućanstvima s malim brojem članova i malom okućnicom teško je prikupiti dovoljno raznovrsnog materijala da bi se odjednom moglo načiniti hrpu optimalnih dimenzija. Češće je slučaj da imamo “rastuću” kompostnu hrpu, na koju svakog dana ili nekoliko puta tjedno stavljamo male količine kuhinjskog i drugog biootpada. Važno je da se i ovdje držimo pravila o mješanju kuhinjskog (zelenog, vlažnog) i vrtnog (suhog, drvenastog) otpada. Naime, ako na hrpu bacamo samo kuhinjski otpad, ne možemo očekivati dobre rezultate. Važno je također da češće rastresemo, provjerimo vlažnost i, naravno, pokrijemo. Kompostiranje manjih količina organskog materijala ne omogućuje razvoj optimalnih temperatura jer se takve hrpe lakše hlade. Ostali procesi razgradnje u maloj hrpi (uz optimalnu vlažnost i prozračnost) odvijaju se na sličan način kao kao i u velikoj. .
Usitnjavanje materijala Materijal za kompostiranje treba usitniti, što više, to bolje. Naime, mikroorganizmi lakše obrađuju meterijal na ranjenim, tj. otvorenim mjestima. Osim toga, sitniji materijal lakše se miješa i preokreće što pridonosi ubrzanju procesa razgradnje. Stoga kuhinjski biootpad usitnimo već u kuhinji (npr. ljuske jaja treba zgniječiti, koru voća i povrća izrezati ili usitniti u male komadiće, itd.). Otpad iz vrta ( lišće, granje, biljke...) usitnimo škarama ili sjekiricom na duljinu od oko 5 cm ili još sitnije. U domaćinstvima s velikom okućnicom i velikim količinama zelenog otpada (granje i sl.) posao usitnjavanja uvelike olakšava motorna sjeckalica.
Pokrivanje kompostne hrpe Mikroorganizmi u kompostu su živa bića prilagođena životu u tlu te stoga osjetljiva na svjetlo. Zato kompost pokrivanjem štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim mjesecima i ljetnog isušivanja. Kompostnu hrpu moramo zaštititi materijalom koji propušta zrak, a zadržava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute, kartonom ili pak specijalnom pokrivkom koju se može nabaviti u trgovini.
PRIRODNI OTPAD vraćen PRIRODI KADA? kada je kompost zreo? Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od šest mjeseci do godinu dana od biorazgradivog otpada nastao je kompost. Zreo kompost ujednačenog je izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva.... Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva. TEST ZRELOSTI Da bismo bili sasvim sigurni je li kompost dozreo, možemo napraviti jednostavan test. U plitku zdjelicu stavimo malo komposta. Zasijemo sjeme koje brzo klija, npr. sjeme salate. Zdjelicu ostavimo na svijetlom mjestu. Pazimo na vlažnost (najbolje je vlažiti raspršivačem). Nakon nekoliko dana sjeme će niknuti. Biljke bi trebale niknuti ravnomjerno i biti svježe, zelene, pravilnog rasta. Ako sjeme u kompostu nije isklijalo ili su biljčice kržljave, kompost nije zreo i morat će još neko vrijeme otstajati.
PRIMJENA KOMPOST Zreo kompost poboljšava strukturu i mikrobiološku a[ktivnost tla, stoga može poslužiti kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljšanje kvalitete tla. U proljeće ili prije sadnje ili u razdoblju rasta i razvijanja biljaka, kompost pospemo po tlu i po mogućnosti lagano izmiješamo s površinskim slojem zemlje. Kompost ne smijemo duboko zakopati jer ga time gušimo. Ako ga koristimo za uzgoj lončanica i balkonskog cvijeća, moramo ga u podjednakoj količini miješati sa zemljom iz vrta ili s lanjskom zemljom iz lonaca. Tijekom cijele godine možemo u lonce dodavati malo komposta. Količina komposta u povrtlarstvu ovisi o vrsti povrća. Različite kulture imaju različite potrebe za hranjivi tvarima.
IMA LI PROBLEMA? Na kompostištu se skupljaju insekti Mušice i drugi “posjetitelji” komposta imaju dobar njuh. Voćne mušice npr. privlači miris voćne kiseline koja nastaje u prezrelom voću, a također i u otstajalim biootpacima u kojima dolazi do vrenja. Ako su vremenski uvjeti dobri, tj. ako je vrijeme toplo i nema vjetra, mušice se veoma brzo razmnožavaju.
Što učiniti? Ako je moguće, biootpad valja staviti na kompostište dok je još svjež. Zakopa se lagano u već postojeću hrpu, pospe s nešto gašenog vapna ili kamene prašine ili pokrije tankim slojem zemlje ili zrelim kompostom. Na kompost ne stavljamo ostatke kuhanih jela, meso, kosti...
Kompostna hrpa se ne zagrijava U kompostnoj hrpi temperatura raste zbog aktivnosti mikroorganizama. Mikroorganizmima je potrebna svježa hrana koja se sastoje od dobre mješavine različitih kompostnih naterijala. Osim toga, potrebna im je voda i kisik. Ako kompostiramo npr. male količine zelenog otpada kojeg miješamo s mnogo vrtne zemlje ili s mnogo drvenastog materijala, mikroorganizmi neće imati dovoljno svježe hrane, pa će njihova aktivnost biti smanjena. Također, ako na kompostište stavljamo male količine biomaterijala, ne može se razviti optimalna toplina, jer mala hrpa nema sposobnost izoliranja i brzo se hladi. Razlog slabog zagrijavanja može biti i u nepridržavanju pravila slaganja kompostne hrpe. Što učiniti? Zagrijavanje kompostne hrpe može se potaknuti rastresanjem i preokretanjem kompostiranog materijala. Kad rastresemo postojeću hrpu, umiješamo svježi biomaterijal. Povoljno će djelovati dodavanje svježih otpadaka iz kuhinje ili pokošene trave. Male hrpe je dobro izolirati (pokriti i zaštititi) da se toplina ne gubi, a pritom se uvijek mora paziti da je osiguran protok zraka tj. prozračnost kompostne hrpe. Toplina je važna, ali kompostni materijal razgrađuje se, doduše nešto sporije, i na nižim temperaturama. Važno je da je kompostna hrpa vlažna i prozračna kako bi mikroorganizmi imali dobre uvjete za život.
Kompostna hrpa zaudara Kompost zaudara ako kompostni materijal trune. To se obično događa kad je kompostna hrpa prevlažna. U takvim uvjetima razvijaju se mikroorganizmi kojima za život nije potreban kisik, a kao posljedica njihove aktivnosti u kompostu nastaje neugodan miris. Često se neugodan miris javlja ako na kompostište ne stavljamo svježi biootpad nego već napola izgnjijali.
ŠTO UČINITI? Na kompost stavljamo po mogućnosti svježi organski otpad i pobrinemo se da je kompostna hrpa uvijek dobro prozračna: vilama izmiješamo sadržaj hrpe. Ako je previše vlažna, prevrnemo je i dodamo suhog materijala. Ponovno brzo slijeganje hrpe i sljepljivanje materijala spriječit ćemo dodavanjem krupnijeg drvenastog materijala (isjeckano granje, grančice, iverje...).
Biootpad se na razgrađuje Biootpad se razgrađuje djelovanjem mikroorganizama, a oni su aktivni samo ako imaju povoljne uvjete za život: dovoljno zraka, vode i hrane, sve u povoljnom omjeru. Stoga treba provjeriti je li kompost prevlažan ili možda presuh. Kakav je omjer različitog biomaterijala? Možda smo odložili previše drvenastog, a malo zelenog materijala. Jesmo li materijal dovoljno usitnili? Ili možda očekujemo nemoguće, npr. da se kora drveća ili debelo granje razgrade u kratkom vremenu?
ŠTO UČINITI? Treba razmisliti da li je mikroorganizmima ponuđeno dovoljno hrane (kakav je odnos materijala bogatog dušikom i onog bogatog ugljikom?) i je li materijal dovoljno usitnjen. Usitnjavanjem biootpada pospješuje se njegova razgrad- nja. Treba osigurati optimalnu vlažnost. U tu svrhu zaštitimo kompostnu hrpu od isušivanja (smjestimo je na zaštićeno mjesto, pokrijemo je), a ako je suha, dodamo vode. Hrpa ne smije biti ni prevlažna. Kompost je mokar Ako je kompost previše mokar razmislimo o slijedećem: jesmo li odložili previše mokrog biootpada (npr. kuhinjski otpaci, pokošena trava), a malo suhog drvenastog materijala (npr. isjeckano granje , grančice, suho lišće, iverje...)? Jesmo li kompostnu hrpu ostavili nepokrivenu na kiši? Ako kompostiramo u komposteru, možda je čvrsto zatvoren ili su otvori na stijenkama začepljeni te voda ne može ishlapiti, nego se kondenzira.
ŠTO UČINITI? Treba preokrenuti hrpu i dodati suhog i krupnijeg drvenastog materijala (suho lišće, isjeckano granje, grančice). Tako u hrpi nastaju pore koje omogućuju protok zraka. Kompostnu hrpu treba zaštititi od kiše. i ..Pregled najvažnijih PRAVILA za uspješno kompostiranje . Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do trulenja i neugodnog mirisa. Kompost ne smiještamo na kamenu, betonsku ili neku drugu nepropusnu podlogu. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Na taj način osiguravamo također otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe. Na mjestu na kojem ćemo postaviti hrpu najprije položimo sloj krupnijeg materijala, npr. granja i grančica, pruća, iverja...debljine oko 20 cm. Zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada. Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od trulenja. Prethodno je ostavimo da se prosuši. Organski otpad usitnimo i miješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje kompostnog materijala. Otpatke koji bi mogli privući životinje ne stavljamo na kompost :meso, kosti, ostatke kuhanih jela... Mikroorganizmima je potrebna vlaga. Kompost održavamo umjereno vlažnim. Previše vlage je štetno. U takvim uvjetima mikroorganizmima nedostaje kisika i oni ugibaju. Kompostnu hrpu pokrijemo. Tako podržavamo zagrijavanje i sprečavamo gubitak vlage ili pak pretjerano vlaženje u zimskom razdoblju. Komopostnu hrpu povremeno rastresemo ili preokrenemo.
ROMEE нови члан
Број порука : 33 Година : 39 Локација : bitola Члан од : 16.07.2011
Наслов: Re: КАКО НАПРАВИТИ ВЛАСТИТИ ОРГАНИСКИ ВРТ Fri Oct 03, 2014 8:46 am
Ekološki uzgoj u skladu sa smokvinim načelima
Smokve nisu voćke koje trebaju upotrebu kemijskih sredstava da bi dale kvalitetan plod, štoviše, nisu baš tolerantne na upotrebu pesticida i herbicida. Dosta su otporne na vremenske neprilike tako da je ekološki pristup uzgoju - poštivanje smokvinih načela.
Desetljećima je u Hrvatskoj stablo smokve bilo omalovažavano, a slatki i sočni plodovi zanemarivani. Uglavnom se sadila na rubovima vinograda, pojedinačno ili po nekoliko desetaka stabala, služila je za vlastite potrebe, a tek su je rijetki brali, sušili i prerađivali za tržište. Pedesetih godina prošlog stoljeća bilo je 1,7 milijuna stabala, a danas se pretpostavlja da ih ima oko 700.000. S njih se godišnje obere između 4.000 i 5.000 tona ploda. U svijetu se godišnje uzgoji 1,5 milijuna tona smokava, a gotovo 80 % proizvodi se u zemljama Sredozemlja. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska. Podizanje trajnih nasada smokve u Zadarskoj županiji Zbog maćehinskog odnosa prema voću koje je othranilo mnoge generacije od Istre do Dubrovnika, Dalmatinske zagore i doline Neretve, hrvatske trgovine preplavile su smokve uvezene iz Turske, Sirije, Italije, Grčke, Islanda, Kine, Mađarske i drugih zemalja, uglavnom druge i treće klase. Međutim, unazad nekoliko godina stvari se polako mijenjaju, sade se novi nasadi, ulaže u tehnološke linije za preradu i pakiranje sušene smokve, a počelo se ozbiljno raditi na otkupu. Tako je i u sklopu Vladinog Operativnog programa podizanja trajnih nasada (2004.-2011.) Zadarska županija podigla 25 hektara nasada smokve ili 12.500 stabala. "Puno brojnija su pojedinačna stabla, poglavito po okućnicama, u sklopu maslinika ili vinograda. Takvih prema procjeni struke ima približno 30.000, a najbrojnija su na otocima", kaže Gordana Dragun, rukovoditeljica Savjetodavne službe u Zadru. Smokvarstvom se u Zadarskoj županiji bavi jedna zadruga, dvije tvrtke i dvadesetak OPG-ova. Unosan plod smokve nosi neviđeni potencijal "Smokva je hit prošlosti i budućnosti. U prošlosti je kao takvu nismo prepoznali, a u budućnosti bismo od nje mogli stvoriti megahit", kaže i Radoslav Bobanović, direktor i voditelj projekta MasVin, poljoprivredne zadruge Masline i vino iz Polače koja se uz masline i vino, po kojima je već etablirana na tržištu, bavi uzgojem i preradom triju sorti smokava na 2,5 hektara. Trenutačno pod nasadima imaju 600 stabala, a cilj je posaditi još 2.000 jer interes za hrvatsku smokvu postoji. "Tržište je široko, voli ih istočni, zapadni i središnji svijet. Ona je svima draga bez obzira na vjeru, naciju i boju, a od svih kultura, smokva najbrže može vratiti uloženo", tvrdi Bobanović. U PZ-u Masline i vino to objašnjavaju ovako, osim redovnog održavanja, smokva u polju ne traži puno, zaštita se provodi jedanput godišnje bakrom. Kod nje nema škarta, jedna je od rijetkih voća 100 % iskoristiva, od kilograma zelenih smokava dobije se 25 dekagrama suhih, od oštećenih plodova mogu se raditi medenjaci, smokvenjaci, džemovi, napici, kompoti, rakije, likeri i drugi gotovi proizvodi, u svojoj punoj rodnosti jedna smokva može dati 50 do 60 pa i stotinu kilograma ploda. Računica je vrlo jednostavna, to treba pomnožiti sa šest do 10 kuna koliko ove godine u otkupu vrijedi kilogram svježih smokava. Monosortni nasadi s ekološkim certifikatima Prepoznali su to supružnici Sandra Babac i Alan Damjanić iz Poljica kod Zadra. Oni su 2004. godine podigli monosortne nasade s ekološkim certifikatima na više lokacija, a smokve sa 500 stabala prerađuju u druge proizvode, prvenstveno u pekmez već poznat pod brendom Šinjorina smokva. Višestruko nagrađivan pekmez na mnogim sajmovima i stručnim okupljanjima proizvođača voćnih prerađevina i ekoloških proizvoda, skuhan na tradicionalni način, koji se prodaje u elitnim suvenirnicama i delikatesnim trgovinama, uvršten je i u ponudu nekoliko zadarskih restorana, a izvoze ga u Švedsku, Veliku Britaniju i Austriju. Ovisno o urodu, godišnje proizvedu i do 7.000 staklenki. Plantaža im se prostire na tri hektara i više ne razmišljaju o širenju primarne proizvodnje jer su se orijentirali na preradu i suradnju s kooperantima pa su u pogon za preradu voća i povrća prema tehnološkim standardima EU-a uložili 1,1 milijun kuna. Potpora projektima vezanim za smokvu urodila plodom "Zadarska županija je u ovom trenutku na prvom mjestu po broju posađenih smokvika, što valja zahvaliti Uredu za poljoprivredu grada Zadra i Zadarske županije koji nam daju potporu u svim projektima vezanim uz smokvu", kaže Sandra Babac, nositeljica OPG-a Babac-Damjanić. Tomo Ostojić iz Peračkog Blata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji još je 2008. godine kao apsolvent Agronomskog fakulteta u izgradnju i opremanje objekta za preradu smokvi uložio 150.000 eura. Na hektar zemlje ima 200 stabala smokava starih 30 godina, naslijeđenih od djeda, i nešto novog nasada. "Smokvarstvo u Peračkom blatu je dio života već stotinama godina pa su smokve bile opcija u kojoj se najbolje snalazim. Smokve nisu voćke koje trebaju upotrebu kemijskih sredstava da bi dale kvalitetan plod, štoviše, nisu baš tolerantne na upotrebu pesticida i herbicida. Dosta su otporne na vremenske neprilike tako da je ekološki pristup uzgoju - poštivanje smokvinih načela", ističe Ostojić. Rezultati programa razvoja smokvarstva Nasad smokvi u Kakmi u zaleđu Biograda podigao je bivši potpredsjednik Vlade, defektolog Slobodan Uzelac, a veći nasadi dobro napreduju i na području Posedarja, na otoku Visu, u Marini kod Trogira i Kistanjama. Da se nešto dobro događa na polju smokvarstva, potvrđuje i slučaj iz šibenske okolice, gdje je tvrtka Euro-partner polijepila velike plakate kojima zainteresirane poziva na otkup svježe sušenih nesumporenih smokava za proizvodnju džemova tvrtke Hermes International iz Turčina kod Varaždina koja je stvorila brend Dida Boža, nudeći 17 kuna po kilogramu sušene smokve. Pokretač programa razvoja smokvarstva u Hrvatskoj Željko Prgomet, stručnjak za voćarstvo Mediterana s Veleučilišta u Rijeci, ističe kako rezultati strategije koju je napravio još sredinom devedesetih godina, iako sporo, dolaze upravo sada. "Trebalo je dobrih 15 godina da se o smokvi kao kulturi priča i da se stvore uvjeti za takve investicije. Velik problem je bilo nesređeno poljoprivredno zemljište, nepoznavanje uzgoja i prerade smokve i tradicionalni odnos prema smokvi koja je ljudima uvijek više bila kao korov nego voće od kojeg mogu živjeti", zaključuje Prgomet. Festival smokava Smokvin podređen status u posljednjih se nekoliko godina bitno mijenja zahvaljujući prije svega entuzijazmu pojedinih uzgajivača. Već sedmu godinu OPG Babac-Damjanić u Zadru u drugom rujanskom tjednu organizira Festival smokava. Festival čini više zasebnih cjelina: Gastro smokva, Dan otvorenih vrata, Novinari u gostima i Sajam smokava. "Cilj festivala je vratiti smokvu na zasluženo mjesto, probuditi svijest o njezinoj vrijednosti i potaknuti ugostitelje na uvrštavanje smokve u gastro ponudu. Stvari se ne mogu promijeniti preko noći jer je to dugotrajan proces", kaže Sandra Babac.